U posljednje 3 godine u Crnoj Gori od kancera umrlo oko 2.750 ljudi

Svake godine širom svijeta se registruje oko 10 miliona novooboljelih, od čega oko 60 odsto u zemljama u razvoju.
153 pregleda 0 komentar(a)
bolnica, Foto: Luka Zeković
bolnica, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 17.04.2011. 18:56h

U Crnoj Gori je od 2007. do 2010. godine od raka umrlo oko 2.750 ljudi.

Tako je, prema posljednjim raspoloživim podacima, tokom 2009. godine od kancera umrlo 890 osoba. Ohrabrujući su podaci da je taj broj nešto manji u odnosu na prethodne godine, tako je 2008. umrlo 920, a 2007. su preminula 943 oboljela od kancera.

„Prema učestalosti obolijevanja ne razlikujemo se mnogo od najrazvijenijih evropskih zemalja, odnosno spadamo u grupu zemalja sa srednje visokom stopom mortaliteta za maligne tumore kod muškaraca i niskom stopom mortaliteta kod žena”, objasnila je pomoćnica ministra zdravlja, onkolog dr Jadranka Lakićević.

Procjenjuje se da trenutno u svijetu ima 23 miliona osoba oboljelih od raka, koje su završile liječenje ili kod kojih je liječenje u toku. Svake godine širom svijeta se registruje oko 10 miliona novooboljelih, od čega oko 60 odsto u zemljama u razvoju.

Uprkos nauci tumor neizlječiv

Prema njenim riječima, kod muškaraca zloćudni tumor pluća je zastupljen u čak 40 odsto u odnosu na ukupan broj umrlih od tumora. Na drugom mjestu je, po učestalosti, tumor prostate.

Žene najčešće umiru od zloćudnog tumora dojke, oko 18 odsto u odnosu na broj umrlih žena od tumora, a potom od pluća i debelog crijeva.

Žene najčešće umiru od zloćudnog tumora dojke, oko 18 odsto u odnosu na broj umrlih žena od tumora, a potom od pluća i debelog crijeva.

„Uprkos napretku koji je posljednjih decenija ostvaren u ranom otkrivanju i liječenju raka, ova bolest je, u čitavom svijetu, i danas, u velikom procentu neizlječiva“, navela je dr Lakićević.

Ona je taj trend objasnila činjenicom da sam uzrok bolesti još nije otkriven, a nijesu u potpunosti razjašnjeni svi mehanizmi “karcinogeneze, invazivnosti i metastaziranja malignih tumora“.

Najčešće pogađa starije

Kancer, po pravilu pogađa starije osobe, iznad 60 godina starosti, tako se rak dojke javlja u 75 odsto kod žena starijih od 50 godina, a rak prostate u najvećem procentu kod muškaraca starijih od 70 godina.

Lakićević je naglasila važnost prevencije i ocijenila da se građani, svojim ponašanjem, mogu značajno zaštiti od nastanka raka.

„Prevencija podrazumijeva prestanak pušenja, forsiranje zdrave ishrane i održavanje normalne tjelesne težine, kao i fizičku aktivnost“, naglasila je dr Lakićević.

Za liječenje oboljelih od karcinoma u Crnoj Gori prošle godine se otvorila nova Klinika za onkologiju i radioterapiju, na kojoj je instaliran i savremeni aparat za zračenje pacijenata, koji je tek odnedavno u upotrebi.

Smanjiće liste čekanja

Nakon što je aparat u staroj Klinici u kvaru nekoliko sedmica, stvorene su liste čekanja, ali iz Kliničkog centra poručuju da će organizovanjem zračenja u dvije smjene na novom aparatu riješiti i taj problem.

Liste čekanja, koje su se zbog kvara starog aparata formirale, osoblje Klinike planira da zračenjem 60 pacijenata dnevno smanji na adekvatnu mjeru.

Liste čekanja, koje su se zbog kvara starog aparata formirale, osoblje Klinike planira da zračenjem 60 pacijenata dnevno smanji na adekvatnu mjeru.

Kako su saopštili iz Kliničkog centra, gotovo svi pacijenti su iskazali razumijevanje za objektivne okolnosti zastoja u radu starog aparata za zračenje.

“Imamo iskustva i od ranijih godina kada smo imali ovakve situacije zbog zastoja aparata za zračenje, a što se događa i u zemljama u okruženju koje nemaju materijalne resurse da zadovolje potrebe sve većeg broja oboljelih od malignih bolesti. Na osnovu statističkih podataka predviđa se trend još većeg obolijevanja od malignih bolesti, naročito u manje razvijenim zemljama, zbog loših životnih navika, kao što su upotreba duvanskih proizvoda i drugi faktori rizika koji nijesu dovoljno suzbijeni kampanjama”, saopšteno je iz te ustanove.

Čekanje na zračenje, do vremena kada je bio u funkciji aparat za zračenje u staroj zgradi Klinike, bilo je svedeno na manje od mjesec dana, što, kako su kazali iz KC-a, predstavlja najkraću listu čekanja u regionu.

Zbog dozvola čekali do februara

“Novi aparat za zračenje i sva druga oprema na novoj Klinici ugrađena je i puštena u rad po svim savremenim EU standardima i kao takva predstavlja jednu od najsavremenijih Klinka ove nemjene u regionu. Upravo zbog poštovanja svih protokola neophodnih za puštanje u rad jednog ovako značajnog programa liječenja, u novoj Klinici otpočeli smo sa zračenjem pacijenata tek u februaru ove godine”, kazali su iz Kliničkog centra.

Nakon dugog administriranja i svih neophodnih fizičkih mjerenja, za što je bio potreban izvjesni vremenski period, te dobijanja dozvole za rad od Agencije za zaštitu životne sredine, kazali su iz KC-a, počela je upotreba tog aparata.

Nabavka još jednog aparata u planu

Uprava Kliničkog centra, kako je saopšteno, adekvatno planirao broj pacijenata za terapiju zračenja, te je izgrađen i još jedan bunker u novoj zgradi Klinike za onkologiju i radioterapiju za instalaciju još jednog aparata za zračenje.

„Realizacija nabavke drugog aparata za zračenje finansiraće se kao kapitalna investicija u narednom periodu u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima. Jedna od razmatranih mogućnosti jeste i podrška IAEA, u kojoj bi se u okviru projekta koji ova Agencija sprovodi obezbijedila nabavka drugog aparata za zračenje”, kazali su iz Kliničkog centra.

Mogućnost nabavke aparata za zračenje koja se razmatra jeste aplikacija za podršku i pomoć IAEA koja se ostvaruje putem projekata koji KC, uz Ministarstvo zdravlja, podnosi IAEA u saradnji sa ZAMTES-om.

Mogućnost nabavke aparata za zračenje koja se razmatra jeste aplikacija za podršku i pomoć IAEA koja se ostvaruje putem projekata koji KC, uz Ministarstvo zdravlja, podnosi IAEA u saradnji sa ZAMTES-om.

“Planirana sredstva, koja su ovih dana odobrena od strane IAEA za period 2011- 2012. ne obuhvataju investicije u opremu za zračenje, već samo sredstva za pomoć u stručnom usavršavanju na polju onkologije”, saopšeno je iz ustanove.

To, međutim, neće obeshrabriti menadžment Kliničkog centra, pa će sa ZAMTES-om nastaviti sa takvim inicijativama i u narednom periodu.

Uskoro i brahiterapija

Iz Kliničkog centra Crne Gore su najavili da će ubrzo aktivirati i unutrašnje zračenje, odnosno brahiterapiju, koja se do sada nije primjenjivala u Crnoj Gori.

„Obučeni su timovi koji se sastoje od doktora, fizičara i tehničara za rad na najsavremenijoj HDR Bebig multisourse mašini. Preko Agencije za atomsku energiju i iz sredstava Kliničkog centra, bili su eksperti za oblast brahiterapije i fizičar za brahiterapiju”, saopšteno je iz te ustanove.

Od strane Agencije, kako su saopštili, biće plaćen ekspert za brahiterapiju, koji će boraviti i raditi na Klinici sljedeća tri mjeseca.

Bonus video: