Uče i vježbaju na fantom lutkama

Uz ljekare hitne, prvu pomoć uče vatrogasci i studenti u Centru za edukaciju u Podgorici
2081 pregleda 0 komentar(a)
Praksa se sastoji iz predavanja, video prezentacija i praktičnih vježbi Foto: Savo Prelević, Foto: Savo Prelević
Praksa se sastoji iz predavanja, video prezentacija i praktičnih vježbi Foto: Savo Prelević, Foto: Savo Prelević

Zaposleni u službama hitne pomoći širom Crne Gore imaju priliku da znanja unaprijede kroz svakodnevne edukacije i predavanja u Centru za edukaciju u Podgorici.

Na raspolaganju su im i video prezentacije, oprema za reanimaciju, ali i vježbe na fantom lutkama koje su dobili u sklopu IPA projekta i koje vrijede oko 25.000 eura.

Prostor za edukacije je opremljen prema najnovijim smjernicama Evropskog restitucionog savjeta, a posjećuju ga svi zaposleni prije zasnivanja radnog odnosa.

Po dva puta godišnje zaposleni u grupama od 28 polaznika pohađaju svjetski priznati PHTL kurs, čija je licenca validna četiri godine.

Ljekarka Radmila Furtula, koordinator Edukativnog centra, kazala je da je osnovan sa namjerom da koristi zaposlenima, odnosno da unaprijedi i održi nivo njihovog znanja kroz trening i kontiniuiranu edukaciju.

Kroz praksu, tvrdi, prolaze ljekari, medicinski tehničari i medicinski tehničari – vozači.

Jedini specijalista urgentne medicine iz Bijelog Polja Miloš Šaponjić na edukaciju u Podgorici dolazi već četiri godine.

“Za ovaj posao odlučio sam se zbog temperamenta, volim adrenalinski posao, zanimanje od akcije, gdje ste u situaciji da spasite život. Radimo praktične i konkretne stvari, osnovne i proširene mjere reanimacije i postreanimacioni tretman pacijenata. U hitnoj pomoći Bijelo Polje sam jedini specijalista urgentne medicine, sa mnom radi i kolega – specijalista opšte medicine. Nas dvojica smo tu stalno, mladi ljekari dolaze i odlaze. Pokriti čitavu teritoriju opštine Bijelo Polje je vrlo zahtjevno, uz ovakav deficit radnika“, istakao je Šaponjić.

I njegov kolega iz Plava Said Čekić korisnik je Centra za edukaciju od samog osnivanja.

“Svi zaposleni u jedinici u Plavu su nekoliko puta prošli edukaciju u Centru, kako u domenu reanimacije, tako u PHTLS i ostalim kursevima. Jedan doktor radi u smjeni, teren je jako razruđen, a zahtjevi pacijenata su veliki. Kada doktor izađe na teren, baza ostaje bez doktora, pa po tom pitanju treba poraditi. Zadovoljan sam radom i edukacijom koju smo prošli, mislim da je to najbolje što je moglo da se desi“, istakao je on.

Aleksandra Vlahović, specijalista urgentne medicine, rukovodi jedinicom hitne medicinske pomoći u Podgorici, pa između ostalog i prati rad mlađih ljekara.

“Nakon završene edukacije mlade kolege su zahvalne na onome što nauče i primijene u praksi. Pratim njihov rad i jako sam zadovoljna onim što pokažu u praksi. Pored znanja, možemo se pohvaliti i opremom kojom raspolažemo. Sva naša vozila, na nivou čitavog Zavoda, su opremljena opremom za reanimaciju, koja podrazumijeva defibrilatore i sredstva za obezbjeđenje disajnog puta, opremu za zbrinjavanje traumatizma pacijenata, nekoliko vrsta nosila u svakom reanomobilu, tako da osim zbrinjavanja pacijenta vršimo i monitoring. Samo jedan reanomobil sa kompletnom opremom je 65 hiljada eura“, kazala je Vlahović.

ZHMP Crne Gore, uz saradnju sa Domom zdravlja iz Mostara i Zagrebačkom županijom, ušao je u prekogranični projekat kroz koji će edukovati stanovništvo, sa akcentom na policajce, vatrogasce i studente. Cilj tog projekta je da procenat reanimacije povrijeđenih bude bolji, te da oni koji se zateknu na licu mjesta tokom nezgode znaju šta i kako da rade dok ne stigne hitna pomoć. Projekat bi trebalo da ima efekat da sve tri institucije zajedno djeluju u vanrednim situacijama.

330.164 intervencije obavljene su u ZHMP tokom 2018. godine. U ZHMP je zaposleno 137 ljekara, od kojih je 15 specijalista i jedan subspecijalista

Direktor ZHMP Saša Stefanović “Vijestima“ je kazao da su uz pomoć IPA projekta, realizovanim pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, prije tri godine svi zaposleni u ZHMP prošli edukaciju iz oblasti dijagnostike i zbrinjavanja hitnih stanja, primjene mjera kardiopulmonalne reanimacije, zbrinjavanja disajnog puta, trijaže u masovnim nesrećama i za to dobili odgovarajuće sertifikate.

Pojasnio je da je za efikasan rad, pogotovo u hitnim stanjima, potrebno da zaposleni redovno obnavljaju znanja i vještine kroz treninge, medicinske kurseve i edukacije. Stefanović je naglasio da se svi treninzi u Centru za edukaciju ZHMP sprovode po najnovijim preporukama Međunarodnog komiteta za reanimaciju (International Liason Committee of Resuscitation- ILCOR).

Zaključio je da su predavači nacionalni instruktori iz oblasti urgentne medicine, koje je na predlog Alfreda Kaffa, rukovodioca projektnog tima za obuku osoblja – Pomoć Evrope Crnoj Gori, imenovalo Ministarstvo zdravlja.

Kritičko razmišljanje kao osnov za brigu o povrijeđenima

Centar ima salu za teorijsku nastavu sa video-projektorom, materijalima za izvođenje i praćenje nastave. U njemu se nalazi i prostorija za praksu, opremljena fantom lutkama i modelima odraslih i djece (Leardal) i kompletnom opremom za kardiopulmonalnu reanimaciju i sprovođenje osnovne i napredne životne podrške.

PHTLS kurs, koji pohađaju zaposleni u ZHMP, kao program je nastao u Americi. PHTLS promoviše kritičko razmišljanje, ka osnov za kvalitetno zbrinjavanje povrijeđenih i smanjenje smrtnih slučajeva i invaliditeta. Bazira se na nivou povećanja znanja i vještina zdravstvenih radnika za zbrinjavanje povrijeđenih prije hospitalizacije.

Bonus video: