Ugašeni osamdesetih: Pljevljaci opet žele semafore

“Za tridesetak godina, od kada su postavljeni prvi semafori, broj automobila se znatno povećao, što nameće potrebu za njihovim ponovnim postavljanjem na gradskim raskrsnicama”
68 pregleda 2 komentar(a)
Pljevlja, Foto: Goran Malidžan
Pljevlja, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 05.03.2015. 19:54h

Za razliku od danas, osamdesetih godina prošlog vijeka saobraćaj na desetak pljevaljskih raskrisnica regulisali su semafori.

Oni su 1982. godine postavljeni u okviru akcije uljepšavanja grada, pred dolazak tadašnjeg italijanskog predsjednika Pertinija, koji je posjetio Pljevlja 21. septembra 1983. godine kada je otkrio spomenik italijanskoj partizanskoj jedinici Garibaldi.

Godinu dana kasnije nebrigom tadašnje lokalne vlasti, semafori su se ugasili, a posljednji ostaci sa ulica uklonjeni su prije nekoliko godina.

Predsjednik NVO „Bonum“ Ruždija Strujić, kao i brojni Pljevljaci , smatra da je ponovno postavljanje semafora na gradskim raskrsnicama neophodno zbog bezbjednosti građana, a naročito djece.

“Za tridesetak godina, od kada su postavljeni prvi semafori, broj automobila se znatno povećao, što nameće potrebu za njihovim ponovnim postavljanjem na gradskim raskrsnicama”, smatra Strujić.

Bonum je tražio od lokalne uprave da postave semafore na najugroženijim raskrsnicama u gradu, ali da ništa nije preduzeto po tom pitanju. Strujić je kazao da će obnoviti inicijativu, jer smatra da su semafori Pljevljima prijeko potrebni.

On vjeruje da je nedostatak novca glavni razlog zbog kojeg semafori do sada nijesu postavljeni s obzirom na to da je za realizaciju tog posla potrebno izdvojiti dosta novca. Prema informacijama sa kojima on raspolaže, jedan semafor košta oko 15.000 eura.

“Bez obzira koliko koštala njegova realizacija, postavljanje semafora opštini treba da bude jedan od najprioritetnijih projekata“, smatra Strujić.

U Opštini Pljevlja su kazali da je studija koja je urađena prije nekoliko godina pokazala da na raskrsnicama nijesu potrebni semafori, već da saobraćaj treba regulisati na druge načine.

U lokalnoj upravi tvrde da su stručnjaci koji rade studiju mjerili protok saobraćaja na 11 raskrsnica u gradu, te da su na osnovu dobijenih rezultata zaključili da nije potrebno postavljanje semafora.

Strujić smatra da se za posljednjih nekoliko godina broj automobila u gradu značajno povećao, i da saobraćaj na pljevaljski raskrsnicama treba regulisati semaforima.

Za postavljanje semafora, kako ističu stručnjaci, ne bi se mogle koristiti stare instalacije, jer su većinom iskidane i u njih je ušla vlaga, a ponovno postavljanje zahtijevalo bi i prekopavnje ulica i trotoara. U pljevaljskoj policiji smatraju da bi bilo dobro kada bi lokalna uprava postavila semafore na nekim od raskrsnica.

Polovina saobraćajnih nezgoda dogodi se na gradskim raskrsnicama

Često se vozači zbunjujuće ponašaju u raskrsnicama. Često ne znaju ko ima prvenstvo prolaza i ne propuštaju pješake. To je dijelom posljedica loše riješenih saobraćajnih oznaka i nedostatka signalizacije. Semafori su samo jedan od segmenata kojem treba posvetiti pažnju u narednom periodu, kazali su “Vijestima” u policiji.

Prema podacima policije, na gradskim ulicama godišnje se u prosjeku dogodi tridesetak saobraćanih nezgoda zbog nepoštovanja saobraćajnih propisa, od čega polovina na raskrsnicama.

Saobraćajne nesreće najčešće se događaju na raskrsnici ulica Kralja Petra I i Ivana Milutinovića, III sandžačke, Volođine i Ulice Nikole Pašića, kao i na raskrsnici ulica Voja Đenisijevića i Omladinske.

Bonus video: