Državna Agencija za nadzor osiguranja (ANO), ali i nacionalni avioprevoznik Montenegro erlajns (MA) smatraju da ne treba da objelodane kome su i koliko plaćali konsultantske usluge, a te dokumente proglasili su za poslovnu tajnu.
To stoji u njihovim odgovorima na zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje im je uputila Mreža za afirmacija nevladinog sektora (MANS).
Ta NVO tražila je od ANO kopije svih ugovora i pripadajućih aneksa ugovora zaključenih od 2010. do kraja jula 2018. sa fizičkim ili pravnim licima za konsultantske i pravne usluge, te potvrde o isplatama po osnovu tih ugovora.
Iz MA su MANS-u odgovorili da su u skladu sa aktuelnim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama sproveli test štetnosti, kako bi procijenili potencijalnu štetu koja bi mogla nastati objavljivanjem ove informacije.
MA je utvrdio da bi “objelodanjivanje informacije imalo štetne posljedice po ugovorne strane”.
“...I moglo značajno narušiti poslovne odnose ugovornih strana i nanijeti štetne posljedice ekonomskim interesima avioprevoznika”, stoji u rješenju MA.
ANO je MANS-u saopštila da je u traženom periodu imala preko 180.000 eura izdataka za konsultantske usluge.
Međutim, odbili su da dostave kopije ugovora i pripadajućih aneksa.
“Shodno Pravilniku o poslovnoj tajni ANO od 2012, traženi ugovori predstavljaju poslovnu tajnu”, odgovorili su na zahtjeve MANS-a iz te državne Agencije.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac ističe da ta NVO već duže upozorava na činjenicu da sve više institucija i državnih kompanija pribjegava praksi da krije podatke o svojim finansijama, a ugovore o potrošnji budžetskih sredstava proglašava za poslovnu tajnu.
“Za razliku od oznake ‘povjerljivo’ ili ‘interno’, koje državne institucije mogu stavljati na dokumenta samo na određeni vremenski period, u postojećem zakonodavstvu oznaka ‘poslovna tajna’ nije vremenski ograničena, što čini ovaj institut veoma pogodnim za zloupotrebe”, smatra Milovac.
Evropska komisija je u novembru upozorila Vladu da aktuelnim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (SPI) uspijeva zapravo da sakriva podatke od javnosti, pa su vlasti u martu krenule u izmjenu akta. Očekuje se da će do Skupštine stići tek krajem godine.
Ovakva praksa se u potpunosti kosi sa svakom preporukom koju smo do sada dobili iz Brisela, a koja se odnosi na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama i opštu transparentnost rada Vlade i njenih organa”, kaže Milovac
Zakon je posljednji put mijenjan u julu 2017, a u suštini omogućava vlastima da sve informacije koje ne žele da objelodane označe nekim od stepena tajnosti i tako ih učine nedostupnim javnosti.
Milovac kaže da je iskustvo MANS-a da “državne institucije i kompanije oznaku poslovna tajna stavljaju i na ona dokumenta i informacije koje po svojoj vrsti moraju biti javna, odnosno za koja postoji nesporan javni interes da njhovim sadržajem šira javnost bude upoznata, kao što je to slučaj sa konsultantskim ugovorima”.
“ANO i MA nijesu privatne kompanije i ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg građani Crne Gore ne bi mogli da imaju informaciju kome se i koliko plaća za konsultantske usluge. Ma koliki da je privatni interes da se ove informacije sakriju od građana, on ne bi trebalo da bude veći od prava javnosti da zna, a daleko od toga da bi ANO i MA trebalo da budu na braniku tih privatnih interesa”, zaključio je Milovac.
Važan zakon za borbu protiv korupcije
Zakon o SPI, ističu iz MANS-a, relevantne adrese stalno naglašava kao jedan od najvažnijih elementa uspješne borbe protiv korupcije, naročito one na visokom nivou.
“Kao odgovor na takve preporuke, Vlada i njene institucije dodatno ograničavaju pristup informacijama koje bi mogle da ukažu na korupciju. Podsjećanja radi, upravo su konsultantski ugovori bili u središtu najvećih korupcionaških afera kao što su bile privatizacije Telekoma i Elektroprivrede. Samo ova dva slučaja su dovoljna da se shvati koliki je značaj blagovremenog informisanja javnosti, i kolike rizike može da nosi njihovo prikrivanje”, kaže Milovac.
Bonus video:
