Uljarević: Urediti sistem finansiranja medija - Vijesti.me
POTREBNE ZAKONSKE INTERVENCIJE

Uljarević: Urediti sistem finansiranja medija

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje smatra da je situacija u medijima obilježena dubokom polarizacijom i širokom politizacijom medija u Crnoj Gori, što prati i pad kvaliteta načina izvještavanja

Daliborka Uljarević, Janko Ljumović
Daliborka Uljarević, Janko Ljumović (Foto: Centar za građansko obrazovanje)

Finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori je neregulisano, nekontrolisano i netransparentno čime se mediji dovode u neravnopravan tržišni položaj, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.

"To prati i osnovana sumnja da se radi o pokušajima vršenja uticaja na uređivačku politiku, odnosno o postojanju prikrivene cenzure“, rekla je Uljarević na konferenciji "Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori", koju je danas organizovao CGO, u saradnji sa fondacijom Hajnrih Bel.

Uljarević smatra da je situacija u medijima obilježena dubokom polarizacijom i širokom politizacijom medija u Crnoj Gori, što prati i pad kvaliteta načina izvještavanja.

Ona je podsjetila da CGO šest godina govori o Tom pitanju i da su nalazi pobudili i nastavljaju da bude pažnju međunarodne zainteresovane javnosti.

Uljarević je istakla da neophodne zakonske intervencije nijesu napravljene.

„Postojeći zakonski okvir ne prepoznaje potencijalnu vezu između finansiranja medija iz javnih fondova, po različitim osnovama, i uticaja tog novca na slobodu medija i ekonomsku (ne)stabilnost medija, niti posmatra odluke o oglašavanju kao mogući vid diskriminacije medija i intervencije na uređivačku politiku", navela je Uljarević.

Kako je kazala, podaci jasno ukazuju i da je finansiranje medija iz javnih fondova povezano sa načinom na koji ti isti mediji izvještavaju o Vladinim aktivnostima odnosno da li imaju pozitivan ili kritički pristup.

"Pri tome su prvi dobro nagrađeni, a drugi sankcionisani na način koji dovodi u pitanje njihovu egzistenciju “, dodala je Uljarević.

Ona je naglasila da učinkom uloženih sredstava u medije građani ne mogu biti zadovoljni.

"U javnom je interesu postojanje medija koji mogu ostati nezavisni i istrajni uprkos očiglednom političkom i ekonomskom uticaju i pritiscima, a samim time doprinijeti izgradnji odgovornih institucija", zaključila je Uljarević.

Darko Šuković
Darko Šuković(Foto: Centar za građansko obrazovanje)

Ministar kulture, Janko Ljumović, je istakao da je Crna Gora danas, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), posvećena demokratskom uređenju društva u kome je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo.

On je ocijenio da je ova specifična materija, kao nužno multiresorska aktivnost više činilaca, zakona i subjekata, složena je oblast i za mnogo razvijenije zemlje i tradicije.

„Karakter javnih fondova i medijskog javnog interesa, nezavisno od oblika regulacije, treba da bude usmjeren ka javnim politikama koje posredstvom medijske sfere unapređuju život i kulturu zajednice", naveo je Ljumović.

Suprotno tome, dodao je, naglašeni komercijalizam sa upitnim estetskim vrijednostima ili nepoštovanje prava na privatnost, nijesu nikom u interesu kada je riječ o participacijama u raspodjeli javnog interesa.

„Kada je riječ o javnom novcu, svakako je da se i ovim povodom moramo rukovoditi Vladinim politikama stabilizacije javnih finansija, makroekonomskim projekcijama i uštedama javnog novca", rekao je Ljumović.

On je naveo da su prostor moguće uštede i efikasnijeg korišćenja javnog novca digitalne platforme organa vlasti - interaktivna komunikacija sa građanima, odnosno proaktivan pristup u informisanju koji ne mora biti marketinški prezentovan u okviru drugih modela komunikacija i odnosa sa javnošću.

Direktor regionalne kancelarije fondacije Heinrich Bel Nenad Šebek kazao je da studija CGO - a predstavlja važan korak u borbi za slobodnu misao, riječ i medije.

„Nažalost, ovaj argumentovani problem da se vaš novac selektivno troši na neke medije, a uskraćuje drugima je univerzalna boljka zapadnog Balkana. Nećemo mi propisivati kako ćete vi uređivati odnose u medijima“, saopštio je Šebek.

Fondacija Hajnrih Bel je, kako je kazao, posvećena ubrzanju puta zemlja u EU, jer pomaže da se građansko društvo aktivira.

Asistent na programima u CGO-u Nikola Bošković je pojasnio metodologiju istraživanja, i osvrnuo se na transparentnost organa javnog sektora kad je riječ o dostavljanju podataka o ulaganju javnih fondova u medije i vezane subjekte tokom 2016. godine.

„Ukupno su obuhvaćena 334 organa javnog sektora, od kojih je 253 odgovorilo, odnosno blizu 76 odsto, dok 81, odnosno oko 24 odsto, nije dostavilo tražene podatke. U odnosu na raniji period, bilježi se napredak u dijelu veće otvorenosti jednog broja organa, a što se reflektuje u ukupnom rastu procenta odgovora na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, jer smo ranije imali procent odgovora između 66 i 72 odsto“, naveo je Bošković.

Govoreći o načinu na koji su postupila preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo, on je istakao dva suprotna primjera.

„13. Jul Plantaže je odbilo zahtjev za dostavljanje podataka uz obrazloženje da time štiti poslovnu tajnu. Na drugoj strani Elektroprivreda, kao takođe jedan od većih oglašivača, je sve podatke dostavila detaljno i ažurno“, dodao je Bošković.

Detaljne nalaze godišnjeg istraživanja za 2016. godinu, kroz koje su prikupljeni podaci o tome kojim su medijima, informativnim agencijama i servisima, marketinškim agencijama i produkcijskim kućama, uplaćena sredstva od organa javnog sektora, na osnovu ugovora o pružanju usluga, specijaliziranih usluga ili po drugim osnovima predstavila je koordinatorka programa u CGO-u, Ana Nenezić.

“Iznos od 2.249.941,74 eura utrošen je tako što je za štampane medije izdvojeno 402.812,35 eura (17.9 odsto), TV stanice 315.396,9 eura (14 odsto), radio stanice 99.768,48 eura (4,4 odsto), veb portale 88.889,52 eura (četiri odsto), informativne agencije i servise 210.376,91 eura (9,3 odsto) dok je za marketinške agencije i produkcijske kuće izdvojeno 1.088.726.72 eura (48.4 odsto)", precizirala je Nenezić.

Duško Vuković
Duško Vuković(Foto: Centar za građansko obrazovanje)

Ona je dodala da je za međunarodne i regionalne medije izdvojeno je 26.700 eura (1,2 odsto), a za agencije za istraživanje javnog mnjenja 17.270 eura (0,7 odsto).

Sa druge strane, kako je rekla Nenezić, najveći potrošači su javne ustanove i privredna društva u kojima država ili opštine imaju većinski vlasnički udio (javne ustanove i javna preduzeća) sa 998.715.75 eura ili 44,3 odsto, ministarstva sa iznosom od 692.907.17 eura ili 30,7 odsto, zatim lokalne samouprave sa iznosom od 303.080.60 eura ili 13,5 odsto, organi uprave sa 221.560.49 eura ili 9,9 odsto, dok je Skupština Crne Gore izdvojila 17.900.00 eura ili 0,8 odsto.

Predstavljajući presjek po najvećim pojedinačnim korisnicima sredstava u 2016. godini, Nenezić je navela da prvih pet mjesta među onima ka čijim računima se "slio" novac ne razlikuje značajnije u odnosu na prethodne godine.

"To su agencija Fleka sa 247,900.00 eura, dnevni list Pobjeda sa 243.894,6 eura, RTCG 118.424,7 eura, slijedi agencija Prizma sa 107.926,3 eura i informativni servis Arhimed sa 99.101.60 eura", precizirala je Nenezić.

Govoreći o strukturi raspodjele, ona je kazala da, kada se govori o štampanim medijima, i ove godine značajno ispred svih je je uplaćeno Pobjedi, što je procentualno 61 odsto izdvojenog novca za štampane medije, dok je ostatak od raspodijeljen Danu, Dnevnim novinama i Vijestima, u značajnije manjim procentima.

"Od televizija, 41 odsto je uplaćeno RTCG, dok su TV Vijesti dobile 11 odsto novca iz javnih fondova, a PINK i PRVA TV devet, odnosno šest odsto", saopštila je Nenezić.

Kako je kazala, među radio stanicama, Anteni M je prohodovala 31.625,00 eura ili 32 odsto, radio Jadran 24.245,00 eura ili 25 odsto, a Skala radio 22.210,00 eura ili 22 odsto ukupnih sredstava, a daleko manje procente dijele ostale radio stanice.

Nenezić je pojasnila da zbog ujednačene metodologije, u ovaj iznos nijesu uračunati iznosi izdvojeni kroz fond Agencije za elektronske medije za pomoć komercijalnim radio emiterima, kroz godišnje i programske grantove, kao ni sredstva iz Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, kroz finansiranje projekata.

"Ukoliko bi se uključila i predmetna sredstva, od pomenutih radio emitera Antena M bi značajno odskočila sa dodatnih 60.169.00 eura, što bi u ukupnom predstavljalo 91.794,00 eura. Značajne prihode iz ovih fondova, od tri prvoplasirana radio emitera imala je i radio Jadran, sa dodatnih 7.955,00 eura", saopštila je Nenezić.

Ona je dodala da je, kad je riječ o portalima, Portal Analitika prihodovao je 46 odsto svih sredstava koje su organi javnog sektora uložili u portale, dok su svi ostali portali na listi imali uplate od strane Elektroprivrede i u značajnije manjim iznosima.

"Ovo upućuje da iako važe za veoma popularne, nijesu prepoznati kao važni u organima javnog sektora da bi u njih ulagali sredstva”, rekla je Nenezić.

Ona je navela da se identifikuju tendencije finansiranja u određene medije, i predstavila uporedne nalaze za prethodne četiri godine, tokom kojih je od organa javnog sektora, za ove svrhe, izdvojeno 8.348.151,90 eura.

"Ova izdvajanja, po svom obimu i značaju sektora u koji se ulažu, zahtjevaju kontrolu i punu transparentnost, što u ovom trenutnku ne postoji" zaključila je ona.

Novinar i jedan od autora izvještaja, Duško Vuković, ukazao je na jasan sistem koji je iznjedrilo ovo istraživanje.

Kako je ocijenio, istraživanja koja godinama unazad spovodi CGO pokazala su da je Crna Gora ilustrativan primjer države u kojojoj finansiranje medija iz javnih fondova nije regulisano i da je riječ o aktivnosti koja je netransparentna i nekontrolisana.

Vuković smatra da u toj neregulisanosti ipak ima sistema, u kome do novca iz javnih fondova lakše dolaze mediji čija je uređivačka politika sklonija protežiranju poteza vlasti i njenoj zaštiti od kritičkih uvida javnosti, nego kontroli vlasti.

"U tom sistemu se dešava da pojedini mediji ugovaraju plaćene kobajagi novinarske poslove sa javnim službama i lokalnim vlastima, krijući to i jedni i drugi od građana. Među medijima koje vlast pomaže novcem građana po pravilu nijesu oni koji se bave istraživačkim novinarstvom”, saopštio je Vuković.

Glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Pobjeda Draško Đuranović ocijenio je da je neophodno da istraživanje CGO-a bude metodološki unaprijeđeno.

"Ovako postavljeno daje lažnu sliku o izdvajanjima iz budžeta u medije", smatra Đuranović.

Prema njegovim riječima, korišćenje podataka, bez razvrstavanja po njihovim osnovama, predstavlja veliki problem istraživanja.

„Nijesam saglasan ni da Vlada ništa nije uradila u vezi sa položajem medija. Kad nekome oprostite porez ili ga reprogramirate, dovodite nas koji plaćamo svoje obaveze u neravnopravan položaj“, napomenuo je Đuranović.



Direktorka marketinga dnevnog lista Dan,Smiljka Miličković, ocijenila je da su kritički nastrojeni mediji diskriminisani.

“Ministarstva nijesu nijedan cent usmjerila ka Danu. Nama nijesu drugi mediji krivi, već državne institucije koje su stvorili ambijent u kome su neki mediji nagrađeni, a neki kažnjeni“, poručila je ona.

Glavni i odgovorni urednik Radio Antene M, Darko Šuković, zamjerio je CGO-u što, kako je kazao, tokom istraživanja kontaktira samo jednu stranu – državne organe.

„Da ste kontaktirali nekog iz Antene M, rekli bi vam da je ovo novac i za radio i za portal. Mislim da je najjednostavnije da sljedeći put tražite analitičke kartice medija“, rekao je Šuković.

Direktorka TV Vijesti Marijana Bojanić, apostrofirala je potrebu izradu strategije razvoja medija, i ocijenila da je crnogorsko medijsko tržište uništeno zbog oglašivača i medija iz regiona.

Prema njenim riječima, to je legitimno, dok god država dopušta iako to ne bi smjelo jer tako nemamo svi jednake šanse.

"Napominjem i da nemamo svi jednake startne osnove. Kad smo mi osnovani, nijesmo mogli da dobijemo nacionalnu frekvenciju, što je značilo da nema reklama“, navela je Bojanić.

Kako je saopšteno iz CGO-a, konferenciju je obilježila intenzivna i u nekim djelovima žustra diskusija sa preko 20 intervencija od učesnika, koji su imali vrlo diversifikovane, čak konfrontirajuće stavove.

"Ali i zajednički zaključak da je argumentovan dijalog bio potreban, kao i da sistem finansiranja medija mora da se uredi,jer ovako postavljen drži sve medije u neodrživom stanju", kaže se u saopštenju.

Konferencija, koja je okupila više od 50 učesnika, završna je faza u realizaciji istoimenog projekta koji CGO sprovodi uz podršku fondacije Hajnrih Bel, a realizuje se u okviru CGO potprograma Demokratizacija i evropeizacija.

Cilj projekta je da doprinese podizanju svijesti o odgovornom trošenju novca iz Budžeta Crne Gore ukazivanjem na odnos koji javni sektor u Crnoj Gori ima prema medijima, kroz novčana izdvajanja na osnovu ugovorenih usluga.