Upravljanje otpadom najzahtjevnija i najizazovnija oblast - Vijesti.me
ISPUNJAVANJE OBAVEZA IZ POGLAVLJA 27

Upravljanje otpadom najzahtjevnija i najizazovnija oblast

Kandić je navela da za prošlu godinu postoje podaci o količinama sakupljenog građevinskog otpada samo za četiri opštine, dok nema informacija o daljem tretmanu tog otpada

otpas, Mislov do
otpas, Mislov do (Foto: Arhiva "Vijesti")

Upravljanje otpadom je najzahtjevnija i najizazovnija oblast u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, a normativni okvir može biti primjenljiv jedino u slučaju postojanja adekvatne infrastrukture na terenu, ocijenila je koordinatorka projekta u nevladinoj organizaciji "Green home" Milica Kandić.

Kandić je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da bi prioritet Crne Gore u toj oblasti trebalo da bude donošenje lokalnih planova upravljanja otpadom, koji su usklađeni sa Državnim planom. 

"Neophodno je uspostaviti sistem primarne selekcije, makar minimalnog razdvajanja na suvu i mokru kantu i raditi na uspostavljanju planirane infrastrukture shodno Državnom planu", navela je Kandić. 

Prema njenim riječima, jedan od prioriteta je jačanje administrativnih kapaciteta na državnom nivou, naročito Uprave za inspekcijske poslove i komunalnih inspekcija na lokalnom niovu. 

Kandić je podsjetila da prema Izvještaju Evropske komisje (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu, u oblasti upravljanja otpadom nije bilo napretka. 

Kako je dodala, prema tom izvještaju, potrebno je donijeti odluku o konačnoj opciji upravljanja otpadom. 

"Shodno Nacionalnoj strategiji aproksimacije sa Akcionom planom za 2016. godinu, za tu oblast predviđena je jedna obaveza za Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a to je donošenje odluke o izboru opcije za upravljanje otpadom", podsjetila je Kandić. 

Kako je navela, odlukom iz maja predviđeno je uspostavljanje četiri reciklažna centra.

Prema riječima Kandić, imajući u vidu evidentno kašnjenje u donošenju konačne odluke, ni lokalni planovi nijesu nudili kvalitetna rješenja, odnosno lokalne samouprave bile su ograničene u kreiranju dugoročnih rješenja kvalitetnog zbrinjavanja otpada. 

"Oblast upravljanja otpadom jedna od najzahtjevnijih i najizazovnih, naročito kada je u pitanju postavljanje adekvatne infrastrukture koja će omogućiti sprovođenje zakona", kazala je Kandić. 

Otpad
Otpad(Foto: Arhiva Vijesti)

Ona je rekla da veliki izazov, osim komunalnog, predstavlja upravljanje građevinskim otpadom.

Kandić je navela da za prošlu godinu postoje podaci o količinama sakupljenog građevinskog otpada samo za četiri opštine, dok nema informacija o daljem tretmanu tog otpada.

Na pitanje u kojoj mjeri su zakonska rješenja u Crnoj Gori u oblasti upravljanja otpadom usklađena sa zakonodavstvom Evropske unije (EU), 
Kandić je ocijenila da postoji djelimična harmonizacija sa pravnom tekovinom EU. 

Dalja usklađenost propisa, kako je dodala, očekuje se krajem ove godine, kada bi trebalo da budu usvojene izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom. 

"Normativni okvir da bi bio primjenljiv mora da prati adekvatna infrastruktura na terenu, a u prvom redu se to odnosi na uspostavljanje sistema za selektivno odvajanje otpada", kazala je Kandić.

Ona je rekla da je još jedan veliki problem, kada je u pitanju upravljanje otpadom, evidentna inkompatibilnost podataka između institucija. 

Kako je navela Kandić, prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, ukupna godišnja količina sakupljenog komunalnog otpada iznosi 292,8 hiljada tona.

"Od toga, komunalna preduzeća su najviše sakupila ostalog komunalnog otpada, u koji spada miješani komunalni otpad 80 odsto, otpad iz vrtova i parkova 12,3 odsto, zatim odvojeno sakupljene frakcije 7,6 odsto i ambalaža sa 0,1 odsto sakupljenog otpada”, precizirala je Kandić. 

Kako je rekla, ukupni procenat odvojene frakcije za reciklažu je 20 odsto. 

Kandić je kazala da su podaci u izvještaju o realizaciji Državnog plana upravljanja otpadom 2015–2020, za prošlu godinu drugačiji. 

"U pomenutom dokumentu navodi se da je ukupna količina sakupljenog otpada 254,5 hiljada tona, a da je procenat odvojene frakcije deset odsto od ukupne količine komunalnog otpada", navela je Kandić. 

Na pitanje na koji način bi se mogao riješiti problem divljih deponija i neuređenih odlagališta, Kandić je kazala da taj sistemski problem mora biti riješen aktivnom saradnjom resorsnog Ministartsva, lokalnih samouprava i svih relevantnih aktera. 

Ona smatra da je veliki izazov za rješavanje tog problema uspostavljanje efikasnog i održivog sistema inspekcije i adekvatnih kaznenih politika koje će se primjenjivati.

Kako je navela Kandić, upravljanje komunalnim otpadom je izvorna nadležnost lokalne samouprave. 

Prema njenim riječima, pojedine lokalne samouprave, kao što su Kotor i Nikšić, još nijesu uspostavile adekvatan sistem upravljanja otpadom u skladu sa Zakonom. 

U pojedinim opštinama, kako je kazala Kandić, ne vrši se mjerenje otpada, nego se radi procjena količina.

Ona je navela da je primjer za to Nikšić gdje se upravljanje otpadom ne radi u skladu sa Zakonom. 

"Sakupljeni komunalni otpad se bez mjerenja odlaže na neuređeno odlagalište Mislov do, gdje se prema nekim procjenama, godišnje odloži do 25 hiljada tona komunalnog otpada", rekla je Kandić. 

Kako je dodala, prema podacima Agencije za zaštitu prirode i životne sredine postoji oko 350 neuređenih odlagališta otpada. 

Prema riječima Kandić, prelazak sa linearnog na cirkularni model ekonomije postaje praksa u Evropi. 

"Linearni podel podrazumijeva paradigmu „uzmi, koristi, baci”, dok cirkularni model posmatra otpad kao resurs", objasnila je Kandić. 

Ona je podsjeila da je EK u decembru 2015. godine pripremila paket cirkularne ekonomije, koji sadrži mjere za tranziciju sa linearne na cirkularni model. 

„Suština cirkularne ekonomije jeste da proizvod što duže ostane u proizvodnji sa minimalnom proizvodnjom otpada. To svakako podrazumijeva mijenjanje cijelog procesa proizvodnje od dizajna proizvoda zaključno sa reciklažom, odnosno vraćanja proizvoda u ponovni proces upotrebe“, objasnila je Kandić.

Na pitanje koliko novca je potrebno da bi bile ispoštovane sve smjernice EU, Kandić je navela da shodno Državnom planu za upravljanje otpadom za period 2015–2020 planirane investicije u infrastrukturu iznose 130 miliona EUR do 2020, odnosno oko 354,8 miliona EUR do 2035. godine.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU.