AZLP: Usaglašavanje sa pravnom tekovinom EU poseban izazov

“U narednom periodu poseban izazov biće usaglašavanje našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, a posebno sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka - GDPR)”, navodi se u saopštenju.
1022 pregleda 0 komentar(a)
Agencija za zaštitu ličnih podataka, Foto: Vesko Belojević
Agencija za zaštitu ličnih podataka, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 27.01.2020. 17:41h

Usaglašavanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u oblasti zaštite ličnih podataka, koje će biti poseban izazov, prilika je da se pokaže spremnost države da uvaži standarde EU, saopštili su iz Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP).

Iz AZLP su, povodom 28. januara - Dana zaštite ličnih podataka, kazali da su u proteklom periodu gradili prepoznatljiv imidž institucije koja je servis građana, po čijim zahtjevima prvenstveno i reaguje, i koji u sve većem broju iskazuju interesovanje za zaštitu ličnih podataka kroz neposredan prijem u Agenciji.

“U narednom periodu poseban izazov biće usaglašavanje našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, a posebno sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka - GDPR)”, navodi se u saopštenju.

To će, kako su kazali iz AZLP, biti prilika da se na djelu pokaže koliko je država spremna da uvaži standarde EU.

Iz Agencije su naveli da očekuju da novim zakonskim rješenjima i njihovom primjenom učine nove iskorake ka ostvarivanju prava građana na privatnost.

“Svjesni smo da i u toj oblasti treba još puno rada i da je pred nama još puno izazova, vjerujemo da ćemo tim izazovima odoljeti i opravdati datu ulogu i povjerenje”, kazali su iz AZLP.

Kako su naveli, pitanja zaštite podataka i privatnosti sve su prisutnija u svakodnevnom životu građana.

Zbog toga je, kako su istakli iz AZLP, neophodno da se građani upoznaju sa pravima u vezi sa obradom njihovih podataka, odnosno u koje svrhe se oni prikupljaju i obrađuju i koji rizici su vezani uz neovlašteno prikupljanje i obradu.

Iz Agencije su kazali da mnogo institucija, organizacija i privrednih subjekata u radu prikuplja i koristi podatke o zaposlenima, korisnicima i saradnicima, zbog čega su izloženi rizicima u pogledu narušavanja privatnosti.

Kako su rekli, nezakonito korišćenje ličnih podataka može biti posljedica nepažnje, neznanja ili zloupotrebe.

“Poznavanje prava i odgovornosti nad ličnim podacima je pravo mjerilo stanja u zemlji s aspekta zaštite ličnih podataka, jer onaj ko poznaje svoja prava, poznaje i opasnosti od zloupotrebe ličnih podataka, pa će se na isti način ophoditi i prema ličnim podacima drugih lica koje mu/joj dođu u posjed”, navodi se u saopštenju.

Iz Agencije su istakli da privatnost nije psihološko- socijalna kategorija, nego prije svega pravni pojam.

“Odgovornost je prvenstveno na pojedincu da zaštiti svoje lične podatke, na način što će ih davati tamo gdje postoji zakonski osnov ili u cilju ostvarenja svojih prava, a potom na institucijama i organizacijama da sa njima postupaju na zakonom predviđen način i u skladu sa pozitivnim praksama najbolje zaštite”, naglasili su iz Agencije.

Kako su kazali, građani se obraćaju Agenciji i dolaze u tu institucije, ne samo da bi tražili zaštitu svojih prava ili da bi prijavili uočene nepravilnosti sa aspekta obrade ličnih podataka iz svakodnevnog života, već i da bi porazgovarali i raspitali se radi proširivanja znanja o privatnosti.

Iz AZLP dodaju da razvoj tehnike i tehnologije, sve veća konzumacija interneta i društvenih mreža predstavljaju nove izazove u odnosu na privatnost.

U toj instituciji smatraju da građani još nijesu shvatili značaj zaštite ličnih podataka i mnoge informacije o sebi objavljuju na internetu ne razmišljajući o tome da one mogu biti zloupotrebljene.

“Mnogi podaci svakog od nas su samo naši i njihovo objavljivanje ne može i ne smije biti pravdano javnim interesom”, istakli su iz Agencije.

Evropski Dan zaštite ličnih podataka izvan Evrope poznat je i kao Dan privatnosti, a svrha mu je podizanje svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, što predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti svakog demokratskog društva.

Savjet Evrope je 2006. godine, uz podršku Evropske komisije, proglasio Evropskim danom zaštite podataka 28. januar, jer je istog datuma 1981. za potpisivanje otvorena Konvencija za zaštitu pojedinaca u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka.

Bonus video: