“Kome to plodove čuva
trnova ljuta drača?
Šipak se divlji glasnu
ispod mrkoga Garča.
[...]
Ljutit sam od rođenja
bodlja me oštra štiti
za zdravlje ja sam lijek
ime mi ne treba kriti”
Stihovima koje je napisao njen djed Dragoljub Radonjić iz Gornjeg Zagarača, Katalea Vujović otvorila je Dane divljeg šipka, koji su u petak i subotu organizovani u tom kraju. Prva takva manifestacija organizovana je u dvorištu Osnovne škole "Blažo Mraković" u Donjem Zagaraču, čiji su učenici napravili i na prodaju ponudili velik broj suvenira.
Mještani, ali i brojni gosti, uz pjesmu, druženje, hranu i piće, imali su priliku da probaju najrazličitije domaće proizvode – vina, rakije, likere, pršut, kolače i pite... Ipak, centar pažnje svih bio je divlji šipak, pa se tražio sok više, pa čak i čaša više piva - od divljeg šipka.
Divlji šipak nepravedno je zapostavljena voćka i treba da bude dio gastronomske ponude Crne Gore, poručili su iz Mjesne zajednice Zagarač, koja je organizator događaja.
"Vjerujemo da Zagarač posjeduje ogromne potencijale za razvoj poljoprivrede i razvoj agroturizma”, kazali su na otvaranju uz poziv mladima iz svih ruralnih krajeva Crne Gore "da ne zaboravljaju svoja ognjišta, već da koriste sve raspoložive resurse kako bi ih očuvali i unaprijedili”.
Priliku da očuvaju divlji šipak i oprobaju se u privatnom poslu, iskoristili su i Kovačevići, koji su svi – i otac, majka, djece, snaha... uključeni u posao.
Porodica Momčila Kovačevića iz sela Kosovi lug, ima malu plantažu sa oko 700 zasada divljeg šipka i na okupljanju u Donjem Zagaraču predstavili su se sa svojim prvim proizvodima.
Na pitanje zašto plantaža, kad svuda oko njih raste divlji šipak, Momčilo kaže da jednostavno žele da izbjegnu neprijatnosti zbog branja na možda tuđem katunu ili imanju.
"Ovako imam moje", kaže i dodaje da je i kvalitet divljeg šipka iz uzgoja isti – možda i bolji. Poput većine, i oni u ponudi imaju bistri sok i sirup od divljeg šipka.
"Bistri je bez dodataka, samo ono što se iscijedi iz voća", naglašava Momčilo.
Veselin i Ratka Otašević od divljeg šipka zasad proizvode manje količine soka, uglavnom za potrebe porodice. Kao dugogodišnji proizvođači vina i rakije, meda... sada razmišljaju da bi možda proizvodnju mogli da presumjere i na divlji šipak.
“Šipak još nije napadnut od štetočina, ne zahtijeva nikakvu zaštitu. Žao nam je što više vremena nismo odvojili za proizvodnju, jer kako vrijeme ide, postavlja se pitanje da li će divlji šipak postati konkurentan prozvodnji vina, koja je veoma zahtjevna i skupa”, kažu.
Iako divlji šipak ne zahtijeva brigu i raste u prirodi, Otaševići objašnjavaju da je ipak poželjno povremeno orezati i očistiti i oko onih stabala koja rastu u šumi, pored puta.
"Ako mu se pokloni imalo pažnje, rod je bolji", poručuju.
Dodaju i da nikad ne beru šipak prije 27. oktobra, porodične slave Svete Petke, jer "tek tada bude dovoljno zreo”.
I oni od divljeg šipka prave bistri sok i sirup, a ove godine, kako kažu, prvi put su probali kombinaciju soka od divljeg i pitomog barskog šipka.
Manifestaciju Dani divljeg šipka podržali su Ministarstvo poljoprivrede, Opština i Turistička organizacija Danilovgrad.
Pored sajma proizvoda, prvog dana događaja, organizovane su edukativne radionice za poljoprivredne proizvođače, na kojima su, pored ostalog, mogli da se upoznaju sa tehnologijom proizvodnje soka od šipka. U subotu je organizovano i kuvanje raštana, te održana revijalna biciklistička trka.
Galerija
Bonus video:
