Ministarstvo prosvjete dobilo je od 2011. do kraja 2016. 13.568 zahtjeva za diploma stečenih van granica Crne Gore.
Direktor Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović precizira da je 2011. obrađeno 1.958 zahtjeva za priznavanje diploma, 2012. 2.161, 2013. 2.298, 2014. godine 2.278, 2015. 2.538, a 2016. 2.335.
Kurpejović priznaje da je veliki broj nostrifikovanih diploma, ali ukazuje na to da Ministarstvo ima jasne procedure priznavanja, shodno Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava iz 2008., ali i međunarodne sporazume koje mora da poštuje.
“Većina je priznata, stotinak odbijeno, a određeni broj je u proceduri. Veliki je broj zahtjeva za priznavanje diploma stečenih u inostranstvu (najveći broj iz regiona). Nosioci tih diploma su uglavnom crnogorski državljani. Ono što mi radimo jeste jasna procedura priznavanja - priznavanje vjerodostojnih isprava samo sa licenciranih ustanova, te rangiranje ustanova koje planiramo da sprovedemo”, ističe Kurpejović.
Upitana da prokomentariše to što se za dosta ustanova iz regiona smatra da su sumnjivog kvaliteta, Kurpejović ističe da je o tome teško govoriti, jer je pitanje ličnog izbora ukoliko mladi žele da studiraju na programima van Crne Gore.
“Ali, reforma obrazovanja koju Ministarstvo sprovodi kroz izmjenu sistemskih zakona između ostalog, donosi formiranje agencije koja će se baviti rangiranjem ustanova visokog obrazovanja u regonu. Time želimo da uskladimo sa jedne strane svoju zakonsku obavezu priznavanja diploma, ukoliko su validne i izdate na licencirnim ustanovama, sa - na drugoj strani- objektivnim kvalitetom tih diploma", poručuje Kurpejović.
Predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore Vladimir Pešić ocjenjuje da ovi podaci “gotovo ukazuju na to da uvozimo više diploma godišnje, nego što ih proizvedemo na svim domaćim ustanovama”.
“Jer je najveći broj tih diplomna sa ustanova sumnjivog kvaliteta. To oravi ogromnu štetu za naše studente, koji su pošteno završili studije. Može UCG biti ovakav ili onakav, ali je on na svjetskim listama univerziteta i na njemu rade ljudi sa referencama, a naši studenti zaista stiču dobro znanje. Dakle, mora se odvojiti žito od kukolja”, poručuje Pešić.
Pešić ocjenjuje da se red mora uvesti, jer je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje više od 10.000 visokoškolaca.
“Kad bi se napravila kategorizacija obrazovnih ustanova, domaćih i onih iz regiona, ne bi bilo “isplaniranih” za pojedina radna mjesta. Već bi se znalo da li i koliko njegova diploma vrijedi, pa bi na svim pozicijama radili ljudi sa dobrim referencama”, ocjenjuje Pešić.
Kurpejović ističe da “što se tiče zapošljavanja, svi su ravnopravni na konkurse na koje se prijavljuju”.
Taksa veća, jer su i troškovi veći
Taksa za priznavanje inostrane obrazovne isprave od 2014. godine iznosi 150 eura, a do tada je iznosila 50 eura.
“U redovnoj proceduri izmjene zakona o administrativnim taksama i usaglašavanja visine administrativnih taksi sa samim uslugama, povećana je taksa za priznavanje inostranih obrazovnih isprava za sve nivoe obrazovanja. Ovo posebno imajući u vidu, a saglasno zaključcima Analize o priznavanju inostranih obrazovnih isprava iz 2014, da je značajno povećan broj zahtjeva za priznavanje, i da su promijenjene procedure za dobijanje informacije o vjerodostojnosti. Navedeno je uticalo na iznos troškova koje Ministarstvo ima”, kazala je Kurpejović.
Degenerativna pojava uništava obrazovanje i tržište rada
Prorektor UCG Predrag Stanišić ističe da je aktuelna uprava te ustanove, tokom rada na reformama koje se finalizuju zakonskim izmjenama, jasno identifikovala nekontrolisanu produkciju i priliv nekvalitetnih diploma kao jedan od ključnih društvenih problema.
“Preduzeli smo dosta aktivnosti da te popjave zaustavimo u našoj kući, a predlagali smo jasnije rangiranje univerziteta kao rješenje za zaštitu obrazovnog sistema i tržišta rada od ove degenerativne pojave. Iako lično smatram da se zakonom moglo postići više u tom pravcu, nadam se da će i sadašnja rješenja napraviti pomak, kroz rad planirane agencije i jasnijih normi o minimumu uslova za dobijanje licence. Moguće je i da će, koliko razumijem, najavljeni posebni zakon, ozbiljnije regulisati ovu oblast”, dodao je Stanišić.
Bonus video:
