Izgradnja vjetrolektrana na deponiji Jagnjilo posljednja je šansa za spas Pljevalja, poručio je Desimir Sandić, jedan od dugogodišnjih boraca za životnu sredinu, ocijenivši da je to posljednja šansa.
On je pozvao lokalne političare da pokrenu inicijativu za gradnju vjetroelektrana, jer je Jagnjilo “veoma pogodno za tu namjenu”.
Sandić kaže da bi električna energija koju bi proizvele vjetroelektrane mogla da se koristi za grijanje, a tako bi se iz upotrebe izbacio ugalj i druga čvrsta goriva - najveći zagađivači životne sredine u Pljevljima.
“Spas za opstanak Pljevalja, da prežive ekološku katastrofu, i dalje je na dalekom putu. Traže se izlazi, priča se mnogo o idejama, ali sve skupljim i neodrživim za ekonomiju pljevaljskog stanovništva. Sve da se sagradi grijna stanica, toplovod do svake kuće nikada neće doći. Grijanje od bloka dva Termoelektrane je misaona imenica. Posljednja šansa je izgradnja vjetroelektrana na jalovištu”.
Sandić kaže da bi prije početka gradnje trebalo ispitati da li na Jagnjilu ima dovoljno vjetra tokom cijele godine.
Ističe da je grijanje na električnu energiju održivo, jer bilo kakvo korišćenje uglja, peleta ili drveta donosi zagađenje.
"Grijanje na struju je jedino ekološko".
Rudnik uglja do kraja ove godine namjerava da rekultiviše veći dio deponije Jagnjilo, na koju odlaže jalovinu sa obližnjeg površinskog kopa Potrlica. Tehnički direktor Rudnika Ratomir Stanić nedavno je izjavio da će 80 do 90 odsto posla biti završeno ove godine.
On je rekao da će ostatak biti okončan 2019. Precizirao je da je na deponiju odloženo više od 70 miliona kubika laporca i da je fizički neizvodljivo da se on vrati u kop kako su to tražile neke nevladine organizacije.
Izršni direktor Rudnika uglja Slavoljub Popaadić nedavno je “Vijestima” kazao da odložena jalovina više nije njihovo vlasništvo, već samo zemljište.
“Ono je mineralna sirovina koja će jednog dana biti podloga za cementaru, koja će godišnje da proizvodi milion tona cementa. Danas se cementare rade sa visokim standardima zaštite životne sredine i ne znate da se tu nešto proizvodi... Na toj lokaciji će jednog dana nići cementara. Crna Gora godišnje troši 500.000 tona cementa. Ta cementara osim što bi zadovoljila potrebe Crne Gore mogla i da izveze do 500.000 tona. To je dobra razvojna prilika za Pljevlja“.
Bonus video:
