Vlada će sve škakljivo moći da proglasi tajnom

Neće biti dozvoljeno doći do saznanja koja imaju ikakvu vezu sa nekom istragom ili inspekcijskom kontrolom
53 pregleda 38 komentar(a)
Ažurirano: 16.01.2013. 08:33h

Početkom februara počinje da važi novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji je u odnosu na sadašnji nepovoljniji jer ostavlja mogućnost državnim organima da zabrane pristup podacima kad god im je to u interesu, pravdajući se zaštitom ličnih podataka.

Time se izbija iz ruku dio oružja medija i nevladinog sektora, koji je koristio zakon kako bi došao do podataka koje država radije krije od očiju javnosti.

“Novo zakonsko rješenje je lošije od prethodnog i u velikom dijelu kontradiktorno, da ne govorimo o odredbama u Zakonu koje ne mogu imati normativan karakter jer su previše narativne i deskriptivne, što jedan zakon ne smije biti”, tvrdi koordinatorka u CGO Snežana Kaluđerović.

Novim zakonom je predviđeno da se pristup informacijama može ograničiti “radi zaštite privatnosti od objelodanjivanja podataka o ličnosti”. Takođe, neće biti dozvoljeno doći do saznanja koja imaju ikakvu vezu sa nekom istragom ili inspekcijskom kontrolom. Veto će biti udaren i na informacije o kojima se “konsultuju organi vlasti” ili se u vezi sa njima pokreće disciplinski postupak. Ostaje i odredba iz starog zakona da su tajne sve informacije u vezi sa bezbjednošću, odbranom i monetarnom politikom.

Na primjer, ako neko traži podatke o imovini javnog funkcionera i njegovim prihodima, Ministarstvo finansija ili Komisija za sukob interesa mogu to proglasiti tajnom jer se “planira inspekcijska kontrola i nadzor od strane organa vlasti”.

Kako sada sve funkcioniše, vidi se i po tome što su “Vijesti” još 2. decembra prošle godine uputile urgenciju Ministarstvu finansija jer je ignorisalo žalbu na odbijanje Uprave carina da dostavi podatke po Zakonu o slobodnom pristupu. Do juče, “Vijesti” nijesu dobile nikakav odgovor.

Uprava carina je, racimo, na svom sajtu objavila Vodič za pristup infromacijama u kome piše da je u posjedu personalnih dosijea zaposlenih. Međutim, kada su “Vijesti” zatražile podatak na koje je radno mjesto raspoređen njihov zaposleni, zahtjev je odbijen sa obrazloženjem da bi se time povrijedilo pravo na privatnost.

Ipak, nezvanični prvak u ignorisanju Zakona o slobodnom pristupu informacijama je MUP dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović. Oni ne samo da su ćutali kada su im traženi podaci, već su se tako ponašali i kao drugostepeni organ povodom žalbi na Upravu policije.

Pozitivno u novom zakonu je to što su državni organi obavezani da na sajtovima moraju objavljivati i strateška dokumenta, javne registre, dokumenta o stanju iz njihove nadležnosti, nacrte zakona i mišljenje eksperata o njima. Takođe, država bi morala objavljivati akte i ugovore o raspolaganju novcem iz državnog budžeta ili državnom imovinom, spisak javnih funkcionera, njihovih zarada i svih drugih primanja, kao i spisak državnih službenika i namještenika.

Kako će se zakon sprovoditi, staraće se Agencija za zaštitu podataka o ličnosti i pristup informacijama, kojoj će biti upućivane žalbe.

Široko polje za bijeg od javnosti

Po logici novog zakon sve može biti tajna, na što je ranije upozoravala i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, čiji se predstavnik u radnoj grupi za izradu zakona i protivio ovakvim stavkama.

Snežana Kaluđerović kazala je da je ta NVO otkrila brojne korupcionaške afere koristeći instrumente prava na slobodan pristup informacijama: “U zakonu postoji i niz nelogičnosti, kao što je recimo “test štetnosti” koji nije na najjasniji način propisan kada je u pitanju tajnost podataka, što otvara prostor za zloupotrebu i uskraćivanje prava javnosti da zna. Bojim se da će to samo usporiti proces uspostavljanja transparentne i odgovorne vlasti i da ovo nije odgovor na potrebe građana da znaju kako se troši njihov novac i kakve se odluke u njihovo ime donose, već odgovor na potrebu vladajuće strukture da sakrije mnogo toga što je radila i što radi, a što je nerijetko bilo u zoni (ne)zakonitosti”.

Tužbe zbog ćutanja ministara i predsjednika

Zbog odbijanja da dostave podatke, “Vijesti” su pokrenule upravni spor protiv predsjednika, Ministarstva pravde i Ministarstva unutrašnjih poslova.

MUP je ignorisao zahtjeve kojima su traženi podaci iz resora za vanredne situacije Zorana Begovića , dok su Ministarstvo pravde i kabinet predsjednika odbili da dostave ifnromacijea o pomilovanjima u posljednje dvije godine. Iako u Vodiču za pristup informacijama na sajtu Ministarstva piše da posjeduju evidenciju o pomilovanjima, u odbijajućoj odluci se navodi da ih nemaju.

Umjesto odgovora na zahtjev da dostave ifnormacije o tome koga je sve predsjednik pomilovao, iz kabineta Filipa Vujanovića su poslali pismo u kome izražavaju bijes zbog ranijeg objavljivanja ranijih informacija na tu temu.

Galerija

Bonus video: