Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odredbu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji je Vladi omogućavao da se zadužuje bez saglasnosti Skupštine, a što je opozicija i dio NVO sektora ranije kritikovao.
Ustavni sud je prije dva dana na sjednici ukinio odredbu koja prestaje da važi nakon objavljivanja u "Službenom listu".
Međutim, ta odluka ne podrazumijeva da treba retroaktivno da budu poništene odluke Vlade Crne Gore koje je donosila o zaduženju bez saglasnosti poslanika.
Sud je na ovaj način prihvatio inicijativu Pravnog portala Auditorijum i Pravedne Crne Gore iz 2014. godinine, koju su potpisali Vladimir Čejović i Rade Bojović.
Urednik Pravnog portala Auditorijum Predrag Mugoša objasnio je "Vijestima" da su u pitanju odredbe Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kojima se na Vladu prenosi pravo odlučivanja o zaduživanju, "što je očigledno suprotno ustavnoj normi, prema kojoj o zaduživanju Crne Gore odlučuje Skupština".
"Moramo sačekati da odluka Ustavnog suda bude objavljena, kako bi smo je mogli detaljnije analizirati i komentarisati, ali već sada se može reći da ovo može biti uvod u jednu obuhvatniju reformu u oblasti prava odlučivanja o zaduživanju Crne Gore ali i uopšte o pravu raspolaganja državnom imovinom”, rekao je on.
Mugoša, koji je bio dugogodišnji ugledni advokat, je rekao da Ustavne i zakonske norme "nijesu izmiksane tako da se obezbijedi međusobna kontrola i ravnoteža te dvije grane vlasti što proizvodi u krajnjoj liniji neodgovornost".
"Političari to vole, ali pravnici bi im morali nekako stati na put, prije svega Ustavni sud. Zato ova odluka predstavlja izvjesno ohrabrenje nakon niza razočaranja odlukama Ustavnog u drugim predmetima, gdje je neustavnost bila jednako očigledna a odluke nemušte", rekao je Mugoša.
Opozicija i MANS sporili su krajem 2013. da je 120 miliona eura garancija za KAP isplaćeno nezakonito i da je zbog toga trebalo da bude rebalansa budžeta. Tadašnji ministar finansija Radoje Žugić je međutim tvrdio da Vlada ima neograničeno ovlašćenje da kamate i glavnice po osnovu duga države i garancija koje daje, isplaćuje iz novca koji se vodi na konsolidovanom računu trezora u skladu sa uslovima i rokovima koje je Vlada ugovrila.
Zakonom o budžetu za nije bio predviđen novac za isplatu garancija, pa je Vlada morala tražiti rebalans, odnosno saglasnost poslanika za trošenje novca. Izvor "Vijesti" iz Ustavnog suda objasnio je da je ova inicijativa trebalo da bude ranije razmatrana, iste fiskalne godine kada je i podnijeta, odnosno kada su bile aktuelne garancije za KAP.
Bonus video:
