Vlada je u četvrtak usvojila Analizu sudske mreže koja je pokazala da je Crnoj Gori dovoljan jedan Specijalni sud za organizovani kriminal i korupciju i jedan Privredni sud, dok bi dva viša suda trebalo rasteretiti tako što bi krivična djela prodaje droge prešla u nadležnost osnovnih sudova.
Nakon sjednice saopšteno je da će na osnovu Analize nadležni resori izraditi plan racionalizacije mreže osnovnih i prekršajnih sudova.
Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević najavila je da će se u naredne dvije godine pratiti rad sudova i sudija, nakon čega će se ponovo napraviti plan u kom roku i na koji način će pojedini sudovi prestati sa radom, a broj sudija smanjiti.
Crna Gora ima 15 osnovnih, Upravni sud, dva viša, dva privredna, Apelacioni i Vrhovni sud, u kojima je 260 sudija. U Crnoj Gori na jednog sudiju dođe od 2000 do 4000 predmeta.
Prošlogodišnja Analiza crnogorske Vlade o broju zaposlenih u javnoj upravi, pokazala je da Crna Gora ima skoro 40 sudija na 100.000 stanovnika
"U cilju ujednačavanja prakse i specijalizacije za ovu vrstu predmeta, a budući da se radi o grupi krivičnih djela koja se teže dokazuju, nužna je centralizacija nadležnosti za ova djela i njihovo povjeravanje višim sudovima.
Predložene promjene imaju za cilj i ekonomičnost postupka s obzirom na potrebu da sprovođenje pojedinih dokaznih radnji zahtijeva podršku posebne informatičko-tehničke opreme. Na ovaj način postići će se visok nivo specijalizacije, a i sam postupak će biti mnogo racionalniji", piše u analizi.
Prenošenje nadležnosti sa viših na osnovne sudove za krivično djelo proda je droge procjenjuje se da neće ugroziti rad nižih sudova, jer se radi o malom broju predmeta. Doda je se da će dovesti do ekonomičnosti postupka jer bi se smanjili troškovi dovođenja okrivljenih iz, na primjer, Rožaja i Plava u Bijelo Polje.
Vlada je razmatrala Analizu sa četiri godine zakašnjenja. Njeno usvajanje je bila obaveza Ministarstva pravde iz Akcionog plana za reformu pravosuđa 2007 2012. Analiza je trebalo da bude urađena krajem 2008. godine, a reorganizacija sudova zaokružena do isteka 2009.
U istom roku je bilo predviđeno i mijenjanje zakona o Sudskom savjetu i tužilaštvu, a na osnovu Analize i preporuka EU i Savjeta Evrope, kao i dokumenta o procjenama o optimalnom broju sudova, sudija i tužilaca.
Kod nas je znatno iznad prosjeka i broj tužilaca i netužilačkog osoblja na 100.000 stanovnika
Nakon što je Miraša Radovića 2010. naslijedio Duško Marković problem nerealizovanih obaveza iz Akcionog plana kratkoročno je riješen tako što su pomjereni rokovi, pa je ova analiza trebalo da bude gotova do trećeg kvartala prošle godine. U istom roku je trebalo da bude pripremljen plan reorganizacije sudske mreže.
Prošlogodišnja Analiza crnogorske Vlade o broju zaposlenih u javnoj upravi, pokazala je da Crna Gora ima skoro 40 sudija na 100.000 stanovnika i da spada u zemlje sa najvećim brojem sudija u odnosu na članice EU.
Kod nas je znatno iznad prosjeka i broj tužilaca i netužilačkog osoblja na 100.000 stanovnika, kao i netužilačkog osoblja u odnosu na jednog tužioca.
Vladina preporuka, nakon te analize, je bila da se smanji broj sudija za sedam odsto, a administrativnog osoblja u sudovima i tužilaštvu za 10 odsto.
Prema pisanju srpskih medija, nakon reforme tamošnjeg pravosuđa Srbija je dobila 34 osnovna suda i 102 sudske ispostave, umjesto ranijih 138 opštinskih sudova. Reforma je koštala mnogo, pa je tamošnji ministar pravde Nikola Selaković krajem prošle godine najavio da će tokom ove godine startovati sa izmenjena sudska mreža kojom će Srbija ponovo dobiti oko 80 osnovnih sudova i mali broj sudskih ispostava.
Dilerima droge ne mogu da sude osnovni sudovi
Predsjednica Sudskog savjeta i Vrhovnog suda Vesna Medenica rekla je “Vijestima" da su u radnoj grupi za izradu Analize učestvovale i sudije, te da je centralizacija Specijalnog suda i za njih optimalno rješenje.
"Mi smatramo da je to dobro rješenje jer predmete korupcije i organizovanog kriminala treba da sude iskusne i obučene sudije, a i ujednačiće se i sudska praksa. Dobro je rješenje da svi predmeti korupcije, pa i oni koji su u nadležnosti osnovnih sudova, budu pred specijalizovanim sudom i na jednom mjestu.
Što se tiče Privrednog suda u Bijelom Polju statistika pokazuje da on ima priliv predmeta skoro koliko jedan sudija u većem sudu", rekla je ona.
Predsjednica Vrhovnog suda kaže da ima rezervu prema predlogu da se nadležnost za krivično djelo proizvodnje i proda je droge premjesti na osnovne sudove.
"Mi nijesmo bili za to rješenje iz razloga ekonomičnosti, kao i zbog toga što su to uglavnom pritvorski predmeti, ali i zbog opasnosti takvih djela treba da sudi viša sudska instanca. Veliki problem bi bio i troškovi koji bi bi bili rezultat takvog rješenja", rekla je Medenica.
Sudija i dalje imamo previše
U dokumentu se podsjeća i na analizu Komiteta Savjeta Evrope za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) o evropskim pravosudnim sistemima za 2012. godinu, u kojem piše da se broj sudija u Crnoj Gori i dalje smatra izuzetno velikim.
U dokumentu piše da to za posljedicu ima visoke troškove u pravosuđu i da je jedini način da se to poboljša smanjenje zadataka sudija ili kroz povećanje efikasnosti.
U istom izvještaju je konstatovano da rješavanje po predmetu budžet košta od 52 eura, što je slučaj u Nikšiću, dok je to na Cetinju i u Kolašinu 186 eura, a u Vrhovnom sudu 575 eura.
Bonus video:
