Crna Gora i Albanija moraju se bilateralno posvetiti unapređenju realizacije prostora Skadarskog jezera i kontroli vodotoka rijeke Bojane, kao i ostalih zajedničkih interesa na prostoru granice, poručeno je nakon današnjeg susreta predsjednika dvije države, Filipa Vujanovića i Ilira Mete.
Vujanović boravi u zvaničnoj posjeti Tirani gdje je danas, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, dočekan uz najviše državne počasti.
On je na konferenciji za novinare kazao da između dvije države ne postoje otvorena pitanja.
„Naša je želja da se državni odnosi, koji su i sadržajni i intenzivni, imaju i u sferi ekonomije, i prije svega u toj oblasti vidim prostor da unaprijedimo našu saradnju“, rekao je Vujanović.
On je kazao da ga raduje da su dvije vlade dogovorile zajedničku sjednicu, na kojoj će, kako je naveo, tražiti prostor unapređenja saradnje u sferi ekonomije, ali i u ostalim oblastima.
„Moramo afirmisati regionalne, prije svega infrastrukturne, projekte u oblasti saobraćaja i energetike, i afirmisati šansu Jadransko-jonske autoceste i Jadransko-jonskog gasovoda koji povezuje naše dvije države i imaju regionalnu vrijednost“, naveo je Vujanović.
On je ocijenio da se dvije države moraju bilateralno posvetiti unapređjenju realizacije prostora Skadarskog jezera i kontroli vodotoka rijeke Bojane, kao i svih ostalih zajedničkih interesa na prostoru granice.
„Mi smo države koje daju primjer dobre granične kontrole na prelazu Sukobin-Murićani, koji je jedini prelaz na prostoru Balkana koji ima samo jednu graničnu kontrolu i koji se, na naše veliko zadovoljstvo, na svim adresama doživljava kao dobar primjer“, kazao je Vujanović.
Kako je naveo, i na ostalim graničnim prelazima mora se obezbijediti takva kontrola robe i putnika, jer je to najbrže, najeftinije i najbolje za saradnju službi sa obje strane granice.
Vujanović je kazao da veoma poštuje napor koji je Albanija učinila da promoviše potrebu Crne Gore da bude članica NATO-a, „kao što me veoma raduje da imamo jednak strateški cilj pristupanju Evropskoj uniji (EU)“.
„Mi bi u Crnoj Gori vrlo pozitivno i sa radošću doživjeli početak pregovora Albanije sa EU. Mislimo da je to interes Albanije, ali da to pokazuje da je proces pristupanja EU u dobroj dinamici i individualnom tretmanu svake države, i u tom smislu bi nam bilo drago da Albanija počne svoje pregovore i da ide dobrom dinamikom pregovaranja“, naveo je on.
U toj dinamici je, kako je kazao, Crna Gora spremna da svoje iskustvo u pregovaračkom procesu razmijeni sa Albanijom.
Vujanović je rekao da je sa albanskim kolegom razgovarali i o poziciji manjina u Albaniji i Crnoj Gori, i da je ocijenjeni da su manjine dobar most saradnje, i da i jedna i druga država imaju interes da afirmišu njihova prava .
„Veoma smo zadovoljni i zahvalni da se u okviru novog Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina Albanije i crnogorska manjina tretira kao samostalna, i daje joj se mogućnost autentičnog predstavljanja u odgovarajućem Komitetu Vlade Albanije“, istakao je on.
Vujanović je poručio da u Crnoj Gori postoji spremnost za punu afirmaciju prava Albanaca u Crnoj Gori i odlučnost državne politike da se ta prava maksimalno valorizuju.
Meta je kazao da su odnosi dvije države veoma dobri, ali da one imaju ambiciju da ih i dalje unaprjeđuju.
„Dovoljno je vidjeti zajednički granični prelaz Sukobin-Murićani, naročito tokom ljetnje sezone i tokom proljeća, i ovo je veoma veliki uspjeh nas i naše dvije države“, kazao je on.
Kako je naveo, Albanija i Crna Gora imaju sjajnu granicu, koja ih spaja više nego što ih razdvaja. „Od Prokletija preko Alpa, do zajedničkog Skadarskog jezera, Bojane i naravno Jadranskog mora - ovo je veliko bogatstvo“.
„Mi svi moramo da se još više brinemo da razvijamo projekte za zaštitu životne sredine, ali isto tako i za zajedničku bezbjednost, kako bi obje zemlje dobile što više od ove jedinstvene prirode i ovog jedinstvenog zajedničkog prostora“, istakao je Meta.
On je dodao da se sa crnogorskim kolegom saglasio da se treba fokusirati na realizaciju nekoliko projekata od visokog značaja koji će uticati na razvoj cijelog regiona, kao što je Jadransko-jonski autoput, i Gasovod koji bi ga pratio.
Meta je kazao da je uvjeren da će angažovanje vlada dvije države biti u okviru Berlinskog procesa i ostalih inicijativa u kojima učestvu, a kojima je cilj unaprjeđenje saradnje povezanosti zemalja regiona.
„Albanija i Crna Gora su primjer dobrosusjedske saradnje u regionu, i tako će biti i u budućnosti, i u ovom pravcu poštovanje nacionalnih manjina je veoma važno“, istakao je on.
Kako je naveo, u Albaniji su veoma zadovoljni ulogom Albanaca u Crnoj Gori.
„Što su bili uvijek na strani snaga koje su bile evroatlantski orjentisane, i jačajući saradnju sa crnogorskim institucijama oni će sigurno napredovati i u ostvarivanju svojih prava i uslova života u mjestima u kojima žive“, dodao je Meta.
On je kazao da je crnogorska manjina u Albaniji „jedno bogatstvo koje veoma cijenimo“.
„Uvjerio sam predsjednika Vujanovića da ćemo učiniti sve da bismo čuvali i razvijali nacionalni i kulturni identitet, jer zemlje koje pripadaju evropskoj porodici naroda za manjine nijesu opasnost, već su veliko bogatstvo i most saradnje“, rekao je Meta.
Na pitanje novinara u vezi sa određivanjem granica na moru, kao i o problemima demarkacije sa Kosovom, Vujanovića je kazao da pitanje granice sa Albanijom doživljava kao tehničku stvar dogovora koja nema dimenziju otvorenog pitanja.
„Naši odnosi na svim graničnim pitanjima sa Albanijom su potpuno jasni i prijateljski. Pitanje koje se odnosi na određivanje zajedničke tačke početka i sa jedne i sa druge strane doživljavamo kao više tehničku, a od Albanije i Crne Gore ni na bilo koji način neuslovljenu stvar“, istakao je Vujanović.
Komentarišući ratifikaciju graničnog sporazuma sa Kosovom, on je rekao da je Crna Gora o tome saopštila svoj državni stav.
Taj Ugovor je, podsjetio je Vujanović, zaključen nakon višegodišnje dobre komunikacije unutar dvije vlade, potpisan je u Beču, ratifikovan u Crnoj Gori.
„Mi se vrlo strpljivo odnosimo prema tome smatrajući to kao unutrašnju stvar Kosova, želeći da imamo puno razumijevanje da se unutar Kosova na pažljiv način treba obezbijediti dvotrećinska većina, vodeći računa o odnosu Brisela prema tom Ugovoru koji je ratifikaciju tog Međugraničnog ugovora učinio uslovom vizne liberalizacije“, naveo je Vujanović.
Bonus video:
