Vujović: Povjerenje građana u pravosuđe ne uživa potreban nivo; Medenica: Ne slažem se - Vijesti.me
PREZENTOVAN IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU SUDSKIH POSTUPAKA

Vujović: Povjerenje građana u pravosuđe ne uživa potreban nivo; Medenica: Ne slažem se

U Izvještaju se konstatuje da su sudovi tokom glavnih pretresa poštovali pretpostavku nevinosti, kako svojim ponašanjem na pretresu, tako i u službenim obraćanjima javnosti

Sa prezentacije izvještaja o praćenju sudskih postupaka
Sa prezentacije izvještaja o praćenju sudskih postupaka (Foto: cemi.org.me)

Pred crnogorskim sudovima postoji čak 541 neriješeni predmet, čiji postupci su počeli još prije 2009. godine, navodi se u izvještaju o praćenju sudskih postupaka, koji su sproveli Centar za istraživanje i monitoring (CeMI) u saradnji sa CEDEM-om i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa.

Zabrinjavajući podatak istraživanja o broju neriješenih krivičnih i parničnih predmeta, predugo trajanje postupaka, odlaganje ročišta i kršenje prava na pretpostavku nevinosti u izvještaju su navedeni kao ključni problem u daljoj reformi crnogorskog pravosuđa.

Predsjednik UO CEMI-ja Zlatko Vujović kazao je da smatra da dugogodišnja reforma pravosuđa nije dala željene rezultate.

Zlatko Vujović
Zlatko Vujović(Foto: cemi.org.me)

"Povjerenje građana u pravosuđe ne uživa potreban nivo povjerenja“, kazao je Vujović.

Sa njim se nije složila predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je dodala da jedno drugo istraživanje IPSPS-a, navodi da čak 59 odsto građana ima povjerenja u pravosudni sistem.

Vesna Medenica
Vesna Medenica(Foto: cemi.org.me)

"Od 138 do 150 hiljada predmeta stigne. Da nemaju povjerenja građani, ne bi ih toliko bilo", rekla je Medenica.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je kazao da će vladavina prava, uključujući funkcionalan pravosudni sistem i efikasnu borbu protiv korupcije ostati u središtu procesa pristupanja Crne Gore u EU.

On je podsjetio da je EU u godišnjem izvještaju o pristupanju Crne Gore istakla da će biti posebno važno ojačati nezavisnost i profesionalizam pravosuđa, poboljšavanjem upravljanja ljudskim resursima.

"Naglasili smo potrebu da se ojača odgovornost primjenom etičkih kodeksa, fokusirajući se na disciplinsku odgovornost za sudije i tužioce. Takođe je od presudnog značaja za ubrzanje rada na racionalizaciji pravosudne mreže", rekao je Orav.

Aivo Orav
Aivo Orav(Foto: cemi.org.me)

On je ocijenio da je Crna Gora postigla određeni napredak prošle godine u povećanju kapaciteta u upravljanju ljudskim resursima i disciplinskoj odgovornosti, ali da još mnogo toga ostaje da se uradi.

"Naš cilj je da ostvarimo opipljive rezultate, ne samo da bi se Crna Gora približila članstvu u EU, nego da crnogorski državljani osjete napredak u pristupu pravdi", kazao je Orav.

U prvom izvještaju CeMI-ja, koji je rađen po OEBS- ovoj metodologiji, predstavljeni su podaci za period od februara do decembra 2018. godine kada su posmatrači dostavili izvještaj za 150 krivičnih predmeta i posjetili 263 glavna pretresa u Višem sudu u Podgorici i osnovnim sudovima u Podgorici, Nikšiću, Baru, Danilovgradu i Cetinju.

U Izvještaju se konstatuje da su sudovi tokom glavnih pretresa poštovali pretpostavku nevinosti, kako svojim ponašanjem na pretresu, tako i u službenim obraćanjima javnosti. U izvještaju se navodi da su mediji ključni u kršenju tog prava - štampani mediji su u najvećoj mjeri u izvještajnom periodu imali grešaka, a nešto manje televizije i portali.

Rad medija tokom zvještavanja iz sudnica u najvećoj mjeri je zasmetao predsjednici Vrhovnog suda koja je u svom obraćanju na konferenciji najviše bavila radom novinara tvrdeći da je "zabrinjavajuće, što i dalje krše pretpostavku nevinosti", nego radom ljudi u pravosuđu.

Medenica je primijetila i podatak iz izvještaja – da je od ukupnog broja praćenih ročišta 263, odloženo 100 ili 38 odsto.

"Brine podatak da je u jednom krivičnom predmetu zbog krivičnog djela teško ubistvo suđenje odloženo, jer sudnica u kojoj je trebalo biti održano suđenje nije bila slobodna.

Prostorni nedostaci, nezadovoljavajući materijalni položaj sudija i nizak nivo bezbjednosti, sudske administracije i imovine u sudovima, u svojoj ukupnosti dovode u pitanje autoritet i redovno funkcionisanje suda, obavezu poštovanja i zaštite prava na pravično suđenje, te efikasnost postupka", navela je ona.

Medenica je navela da je u praksi primijećeno i da se ročišta odlažu i zbog neodgovornog odnosa vještaka prema sudovima.

Ona je navela i da je ponašanje branilaca u predmetu koji je bio predmet monitoringa, a istovremeno i dostupan javnosti u televizijskom prenosu, govori takođe u prilog tvrdnji o postojanju procesne nediscipline, koju sudovi ubuduće moraju češće sankcionisati.

"Sudnica nije medijski cirkus", zaprijetila je Medenica.