Države Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva moraju da ulože dodatne napore da kako bi riješile ilegalne migracije i bile efikasnije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
To se navodi u izvještaju Evropske komisije (EK) o ispunjavanju zahtjeva za viznu liberalizaciju osam zemalja koji je danas objavljen.
Izvještaj se odnosi na države Zapadnog Balkana - Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Makedoniju, Albaniju, kao i zemlje Istočnog partnerstva - Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu.
Kako se navodi, sve države preduzele su mjere za rješavanje ilegalnih migracija.
"Ali su potrebni dodatni napori za poboljšanje i obezbjeđivanje održivih rezultata, piše u izvještaju, prenosi Tanjug.
Dodaje se da je ilegalna migracija i dalje velika iz Ukrajine, Srbije i BiH ka EU, dok istovremeno sve više bojazni izazivaju neosnovani zahtjevi za azil u EU građana Moldavije i Gruzije.
U izvještaju EK napominje se da je potrebno još rada kako bi se obezbijedila potpuna usklađenost sa politikom EU.
EK je ocijenila da će bolja saradnja Fronteksa i partnera sa Zapadnog Balkana doprinijeti boljem upravljanju ilegalnom migracijom.
Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, uprkos preduzetim mjerama, potrebni su dodatni napori svih osam zemalja, a od Moldavije i Ukrajine traži se i hitna akcija u borbi protiv korupcije.
U izvještaju se navodi i da se organizovane kriminalne grupe iz osam zemalja bave trgovinom nedozvoljenim proizvodima, pranjem novca, trgovinom ljudima i drogom, krijumčarenjem migranata i sajber kriminalom.
Napominje se da će EK nastaviti da prati ispunjavanje zahtjeva za viznu liberalizaciju i izvještavati o tome Evropski parlament i Savjet najmanje jednom godišnje.
Bonus video:
