Zastave i dalje proizvode sukobe - Vijesti.me
ZAKONI NEDOREČENI I KONTRADIKTORNI

Zastave i dalje proizvode sukobe

Korišćenje nacionalnih zastava manjinskih naroda u Crnoj Gori, prvenstveno albanskog i srpskog, dovodi do prekršajnih prijava

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Ministarstvo kulture Crne Gore najavilo je sredinom avgusta da će podnijeti dvije prijave protiv pripadnika manjinskih naroda zbog navodnog korišćenja simbola drugih država u Crnoj Gori. Prva je najavljena protiv organizatora humanitarnog koncerta "Za naše Kosovo i Metohiju" u Herceg Novom zbog, kako su naveli iz Ministarstva, isticanja simbola Srbije i skrnavljenja nacionalne himne Crne Gore. Takođe, najavljena je prijava i protiv organizatora jedne manifestacije na rijeci Cijevni, kod Tuzi, zato što su se tamo vijorile albanske zastave a nije bilo crnogorske.

Skoro dva mjeseca kasnije, ne zna se da li je Ministarstvo podnosilo prijave i je li bilo kazni ili je "prijetilo praznom puškom". Na takvo pitanje, za DW su samo saopštili da su ranije u više navrata jasno precizirali stav u vezi sa ovom temom pa neće da se ponavljaju. Kad su pompezno najavljivali prijave, učesnike spornih manifestacija optužili su za nacionalizam i kršenje zakona.

Ovakve prijave nisu novina u Crnoj Gori u kojoj pored crnogorskog živi još 6 naroda: Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati i Romi. Svi oni imaju pravo na isticanje svojih zastava, pod određenim uslovima. Ipak, slučajno ili namjerno, crnogorski zakoni su, kako neki tvrde, kontradiktorni i zbog toga dolazi do ovih problema.

Kazne zbog zastava

Još prije dvije godine, na Dan nezavisnosti Crne Gore 1. maja, policija je u Budvi pozvala na informativni razgovor menadžera tog grada Mila Božovića jer je na svoju kuću okačio srpsku trobojku. Nadležni su to shvatili kao provokaciju na praznik kad se Crna Gora odvojila od Srbije, dok je Božović tvrdio da nije prekršio zakon jer ta zastava nije zvanična zastava Srbije već "stara crnogorska zastava".

Istog da­na, na vr­hu pla­ni­ne Ru­mi­je iz­nad Ba­ra, oku­pi­la se ve­ća grupa Al­ba­na­ca sa na­ci­o­nal­nim, ali i zastavama "Ve­li­ke Al­ba­ni­je", ko­ja ob­u­hva­ta i dio te­ri­to­ri­je Cr­ne Go­re. Nadležni se nisu oglašavali a srpski političari u Crnoj Gori ukazali su da su ovdje u pitanju dvostruki aršini.

Ipak, da nije baš tako, pokazala su dešavanja prošle i ove godine kada su sudovi kaznili više Albanaca u Tuzima i u Ulcinju jer su na svoje kuće kačili ili u javnosti širili albanske zastave. To je izazvalo oštre proteste albanskih političara koji su sami plaćali kazne sunarodnicima. Predsjednik opštine Tuzi Nik Đeljošaj i ministar za ljudska i manjinska prava iz koalicije albanskih partija Mehmed Zenka i prije mesec su ponovili da će se "albanske zastave po Crnoj Gori i dalje vijoriti".

Njihov koalicioni partner i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Genci Nimanbegu kaže za DW da Albanci, kao autohtoni narod u Crnoj Gori, očekuju da ne budu kažnjavani zbog korišćenja nacionalnih simbola.

"To je neprihvatanje naše autentičnosti i naše zajednice. Albanska zastava je naš nacionalni simbol i mi ga nećemo mijenjati", poručuje Nimanbegu.

Albanci u Crnoj Gori (ne) mogu mahati zastavom Albanije

Albanska zastava je ista kao zastava Albanije i zbog toga dolazi i do kažnjavanja. Naime, po crnogorskom Zakonu o javnom redu i miru, građanin koji na javnom mjestu istakne zastavu, grb ili drugi simbol druge države, bez odobrenja, kazniće se novčano od 100 do 500 eura ili zatvorom do 30 dana. Albanci, pak, tvrde da su pravo na isticanje nacionalne zastave stekli još 2000. godine, kada je donijet Zakon o upotrebi nacionalnih simbola, te da su taj i Zakon o javnom redu i miru u očiglednoj koliziji.

Nimanbegu je zato prošle godine tražio da se ukine sporna odredba o kažnjavanju ali to nije prošlo u Skupštini jer je falio jedan glas vladajuće koalicije, pošto je taj poslanik bio odsutan. Nimanbegu je prije dva mjeseca obnovio svoju inicijativu. Ranije je predložen i novi Zakon o javnom isticanju i upotrebi nacionalnih simbola a Nimanbegu traži da se sve to harmonizuje sa krovnim Zakonom o državnim simbolima Crne Gore.

"Došlo je do zastoja u nekim ministarstvima jer Vlada je utvrdila ove predloge ali oni nisu pošli ka Skupštini. Harmonizacijom ta tri zakona dobilo bi se ono što želimo a to je da imamo slobodnu upotrebu nacionalnih simbola, što nam je garantovano Ustavom, kao i da se pojedinci ne kažnjavaju zbog korišćenja zastava", kaže Nimanbegu.

On očekuje podršku vlasti, sa kojom su Albanci već dugo u koaliciji ali ga, kako kaže, "političko iskustvo uči i da su moguće promjene".

Zakon nedorečen

S druge strane, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović tvrdi da sve ove probleme pravi to što je Zakon o upotrebi nacionalnih simbola ostao nedorečen.

"Njime se ne određuje etalon ili izgled zastave i grba, koji svaka od nacionalnih zajednica koristi", kaže za DW Radulović.

Na pitanje kako to prevazići, Radulović je jasan.

"Neupitno je da pripadnici svih nacionalnih manjina imaju pravo izbora i upotrebe nacionalnih simbola, ali zakonom treba propisati da ovi simboli ne mogu biti identični sa simbolom druge države. To je osnovno pravilo, koje je eksplicitno normirano u zakonima drugih država i strogo se primjenjuje. Sve dok se ovo na ovakav način ne uredi, postojaće konfuzija šta je nacionalna zastava a šta zastava druge suverene države. Takvo nerazumijevanje, nažalost, na Balkanu uvijek pretenduje da se pretvori u "otvoreno političko pitanje", tvrdi Radulović.

"Nećemo mijenjati našu zastavu"

Ovo bi značilo da Albanci u Crnoj Gori mogu koristiti svoju zastavu ali da se ona makar u nečemu razlikuje od zastave Albanije. Radulović ukazuje da su srpska, bošnjačka ili romska zajednica u Crnoj Gori, i bez zakonske obaveze, na ovaj način uredili svoje nacionalne zastave.

Nimanbegu, međutim, poručuje da promjena nacionalne zastave Albanaca u Crnoj Gori nije moguća.

"Mi na to ne pristajemo. Zašto bi to radili?", pita Nimanbegu, koji u ovakvim zahtjevima vidi nacionalizam.

"Kao što je svaki nacionalizam opasan, tako je i novi crnogorski nacionalizam ili neodukljanizam možda i opasniji nego drugi nacionalizmi u Crnoj Gori. Ja ga upravo vidim u neprihvatanju prava drugih zajednica, kao što je ovdje slučaj sa našom zastavom. Ovo kažnjavanje je represivno, nacionalističko i promiloševićevsko tumačenje zakona od strane organa sile i to je nasilje nad našom zajednicom. Svako nasilje, nažalost, rađa reakciju i to svakako utiče i na rast ekstemizma i na našoj strani jer smo mi jedina nacionalna zajednica koja se kažnjava dok druge nacije u Crnoj Gori slobodno koriste svoje zastave", tvrdi Nimabegu i insistira da se sporna odredba o kažnjavanju zbog korišćenja zastava drugih država, jednostavno izbriše. Za Radulovića to nije rješenje.

"To je odredba koju imaju sve suverene države. Umjesto da se u svakom pojedinačnom slučaju pokreću krivični i prekršajni postupci, bolje je riješiti ovu koliziju i razgraničiti državnu zastavu drugih suverenih država od simbola nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori“, jasan je Radulović.


 


Vidi sve komentare