Problemi sa jetrom i bubrezima nakon gotovo godinu dana korišćenja steroida sedamnaestogodišnjeg Podgoričanina natjerali su da prestane sa nekontrolisanim uzimanjem suplementa.
Kako je kazao „Vijestima“ počeo je sa ciljem da što prije postigne željeni izgled, ali i da nije konsultovao ljekara o tome da li je preporučljivo da maloljetnici koriste steroide i u kojoj mjeri.
„Nisam jedini koji nije pitao ljekare, niko od mojih poznanika nije išao kod doktora za savjet. Dok nijesam počeo da osjećam negativne promjene i bolove nijesam mislio da mi steroidi mogu toliko naškoditi. Čitao sam o njihovim negativnim dejstvima na internetu, ali sam mislio da ne uzimam velike količine kako bi mi se tako nešto desilo“, ispričao je on.
U gotovo svim podgoričkim teretanama glavna tema je uzimanje preparata za bolju masu i definiciju tijela, pa ne čudi što se maloljetnici sve češće odlučuju za njihovo korišćenje, dok rijetki zatraže savjete stručnjaka.
Šesnaestogodišnji sportista iz Podgorice kazao je „Vijestima“ da je steroide uzimao dva mjeseca i nakon što nije dobio željene efekte prestao je da ih koristi. Nekoliko mladića čije je često mjesto izlaska teratana ispričalo je „Vijestima“ da gotovo svi prestanu sa uzimanjem steroida nakon godinu ili dvije kada se jave veći zdravstveni problemi.
Šesnaestogodišnji sportista iz Podgorice kazao je „Vijestima“ da je steroide uzimao dva mjeseca i nakon što nije dobio željene efekte prestao je da ih koristi
“Skoro niko od njih nije konsultovao ljekare kako da koristi preparate, svi su ih uzimali nekontrolisano, a sve to valjda u cilju da se što prije nabilduju. Koliki i kakav kvalitet tih preparata vrlo je diskutabilno. Nedavno sam čuo da je jedan momak zaglavio u bolnici zbog uzimanja steroida”, kazao je jedan od njih.
Problemi se često, kako je kazao, jave i zbog prekomjernog uzimanja proteina i kerotina.
“Profesionalni sportisti uglavnom koriste preparate u normalnim količinama, dok većina onih koji se ne bave sportom pojede kanticu koja treba da im koristi tri mjeseca do pola godine za mjesec ili dva. Pored toga pojedini uzimaju steroide, pa čak i tablete metana”, kazao je on.
Ipak, upotreba doping sredstava u Crnoj Gori nije toliko raširena kao što je slučaj u regionu. Direktor fitnes kluba “StortsArt” Vladan Šljukić kazao je da u teretanu često dolaze mladići sa pričom da su na internet forumima čitali o steroidima i brzom postizanju bolje mišićne mase.
“Za nekoga su ti preparati lijek, dok onima koji ih ne koriste na pravi način mogu izazvati velike probleme. Nijesam stekao utisak da postoji velika i široka upotreba tih sredstava u Crnoj Gori. A oni koji ih uzimaju često nijesu obaviješteni o problemima koji mogu nastati ukoliko ih koriste mimo propisanih doza”, istakao je Šljukić.
On je objasnio da zdravstvene probleme izaziva uzimanje velikih doza u dužem vremenskom periodu, pa je upravo i najveći problem korišćenje ljekova i steroida “na svoju ruku”.
“Na primjer ljekovi koji sadrže testosteron uzimaju se na način da se jedna ampula pije na 14 do 21 dan za one kojima je lijek potreban. Mladi sportisti koji hoće rezultate preko noći, za nedjelju dana popiju i po tri ili četiri ampule”, ispričao je on.
Iz gepeka i garaža
On je objasnio i da se većina ljekova koje oni koriste mogu kupiti legalno u svim apotekama, dok se neki mogu kupiti na crnom tržištu, iz gepeka i garaža.
Šljukić je preporučio mladima da jedino uz adekvatan trening, kvalitetnu ishranu, a tek onda uz dodatke ishrani, mogu postići željene efekte. Kako je kazao, najbolje bi bilo proteine kupovati u specijalizovanim radnjama koje kontrolišu nadležni organi.
“Mladi ljudi često nijesu zainteresovani da postignu rezultate - da istrče sto metara za deset sekundi, već samo žele dobar izgled za plažu, koji ujedno ne mora da znači i dobru kondiciju. Ukoliko su im ambicije takve, onda moraju paziti i uzimati ljekove pod strogim nadzorom ljekara”, poručio je on.
Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje dr Ivana Joksimović, kazala je da je ishrana sportista specifična zbog njihovih većih energetskih potreba
Sa njim su saglasni i ljudi iz ljekarske struke, koji ne preporučuju uzimanje dodataka pri vježbanju, a ako je neophodna, savjetuju obavezne konsultacije sa doktorima.
Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje dr Ivana Joksimović, kazala je da je ishrana sportista specifična zbog njihovih većih energetskih potreba koje zahtijevaju i veći kalorijski unos u odnosu na opštu populaciju.
“Veliki broj sportista su mlade osobe u periodu rasta i razvoja pa je potrebno ishranom unaprijed obezbijediti rezerve nutrienata, nadoknaditi ono što je potrošeno tokom treninga, ali takođe zadovoljiti nutritivne potrebe vezane za ovaj osjetljivi period života”, kazala je ona.
Joksimović ne preporučuje suplementaciju u ishrani u rekreativnim sportskim aktivnostima.
Kao moguće komplikacije kreatinske suplementacije ona je kazala da se mogu javiti muka, povraćanje, dijareja, povećanje transaminaza, grčevi u mišićima
“Pravilnim izborom namirnica i unosom dovoljne količine hrane mogu se zadovoljiti sve potrebe u ishrani u rekreativnim sportskim aktivnostima”, kazala je ona.
Kao moguće komplikacije kreatinske suplementacije ona je kazala da se mogu javiti muka, povraćanje, dijareja, povećanje transaminaza, grčevi u mišićima, dehidratacija, elektrolitni disbalans itd.
“Primjena saplemenata u ishrani u rekreativnim sportskim aktivnostima, a posebno bez preporuke ljekara, je vrlo rizična jer može dovesti do niza neželjenih zdravstvenih komplikacija”, upozorila je ona.
Profesor Vasilije Stijepović, direktor NVO Agencija za antidoping u sportu, kaže da je suplementacija u sportu i rekreaciji česta pojava, a da je njihova neadekvatna upotreba veliki problem među mladima.
“Takva smo sredina da svi hoće u teretanu, uspjeh preko noći, pa uzimaju saplemente, koji su nadohvat ruke, bez konsultacije za stručnjacima”, kazao je Stijepović.
On je upozorio da je upotreba steroida zabranjena, i može dovesti do karcinoma prostate, neplodnosti kod muškaraca, ugrožava jetru.
Stručnjaci upozoravaju da zloupotrebe anaboličkih steroida mogu uzrokovati srčani udar i rak jetre, dok se vezuju i za srčane i moždane udare kod sportista mlađih od 30 godina.
"Prvih nedjelja se vide rezultati, rast kompletne muskulature tijela, to je nešto što adolescentima daje motiv, a posljedice su ubitačne i na sistem jetre, bubrega”
Kao nuspojave javljaju se akne, ćelavost, impotencija, problemi u radu bubrega, rast grudi kod muškaraca, dok mogu uticati i na promjene u ponašanju – povećavaju iritiranost i agresiju.
“Na primjer, eritropoetin, to je hormon rasta, i uzima se uvelikom procentu u dobu adolescencije, kada organizam po prirodi raste. Prvih nedjelja se vide rezultati, rast kompletne muskulature tijela, to je nešto što adolescentima daje motiv, a posljedice su ubitačne i na sistem jetre, bubrega”, kazao je Stijepović.
Analiza saplemenata iz 2004. godine, kazao je, obuhvatala je 634 dodatka ishrani, kupljena u 13 država i proizvedena od strane 215 kompanija. Rezultati su pokazali da su u čak 15 odsto slučajeva otkriveni anabolički steroidi koji nijesu bili prijavljeni na kutiji.
On kao problem vidi i nepostojanje dovoljno edukovanog kadra, koji bi usmjeravao rekreativce. Ne postoji, kako je kazao, ni nacionalni pravilnik o upotrebi saplemenata.
“Osnova je u edukaciji, treba edukovati medicinske timove i trenere. Ljudi su prepušteni sami sebi da tumače razne savjete preko interneta i prema tome da se upravljaju. Tu svakako mogu upasti u zamku, koja ih može koštati zdravstvenih problema”, kazao je Stijepović.
Kažnjavali teretane, ali se ne zna sa koliko
Iz Zdravstveno sanitarne inspekcije su kazali da kontrolišu prodaju saplemenata i to prvu kontrolu obave prilikom uvoza. “U prethodnom periodu, sanitarni inspektori su po prijavi izvršili inspekcijski nadzor u fitnes centrima Crne Gore zbog sumnje da se i tamo prodaju proteini.
Sva zatečena količina je povučena iz fitnes centara, a odgovorna lica su kažnjena na zakonom propisan način. Kontrole su i dalje u toku”, kazali su iz inspekcije, bez preciziranja koliko je fitnes centara kažnjeno i sa koliko novca.
“Pored dokumentacije koju mora uvoznik priložiti, uzumaju se i uzorci, koji se dalje analiziraju u ovlaštenim laboratorijama. Znači, proizvodi koji ne odgovaraju standardima kvaliteta ne uvoze se u Crnu Goru”, pojasnili su iz te inspekcije.
Inspektori, kako tvrde, kontrolišu prodaju proteina u apotekama i u specijalizovanim prodavnicama koje za promet dodataka ishrani imaju odobrenje od Ministarstva zdravlja.
Ni sportisti ne konsultuju ljekare
Stijepović je podsjetio i na istraživanje od prije dvije godine među crnogorskim sportistima, koje je pokazalo da njih 25 odsto redovno koristi saplemente, a samo tri odsto se konsultuje sa famaceutima.
On je objasnio da saplementi nikako ne treba da budu osnova ishrane, već dopuna, i to samo u slučajevima kada za to ima potrebe, odnosno kada se hranom ne unosi dovoljna količina hranljivih materija.
“Veliki je rizik njihove upotrebe bez stručnog nadzora, dosta se toga uzima po preporuci druga iz teretane, interneta”, kazao je on.
Bonus video:
