Zelenila u City kvartu ni u najavi, stiže još 100.000 kvadrata betona - Vijesti.me
NIŠTA OD "REGENERACIJE PROSTORA"

Zelenila u City kvartu ni u najavi, stiže još 100.000 kvadrata betona

Član organizacije “KOD” Mirza Krnić kazao je “Vijestima” da je City kvart vjerovatno najočigledniji primjer kako ne treba raditi urbanističke planove, kako se oni ne poštuju, a sve zbog interesa kapitala - odnosno investitora

City kvart
City kvart (Foto: Savo Prelević)

Iako je Glavni grad još prije tri godine inicirao da stambeni blokovi velike gustine naseljenosti u zahvatu DUP “Radoje Dakić” (City kvart) “prodišu” kroz zelene površine, na toj i susjednim lokacijama neće nići parkovi, ali hoće preko 100.000 metara kvadratnih betona - stanova i poslovnih prostora.

Podgorička vlast je još 2016. godine okončala konkurs za idejno arhitektonsko rješenje za regeneraciju prostora u okviru City kvarta, jer su shvatili da je previše betona i malo zelenila, ali do danas nije urađeno ništa.

I gradonačelnik Ivan Vuković priznao je da je Podgorica izgubila dosta zelenila po kojem je bila poznata.

Međutim i pored toga, u City kvartu i susjednim blokovima u toku je gradnja preko 100.000 kvadrata novih stambeno-poslovnih kompleksa.

Kompanija “Master inženjering” započela je izgradnju stambeno-poslovnog objekta od 74.165 metara kvadratnih kod kružnog toka kod Delte, a u sklopu kompleksa biće izgrađen i soliter od 17 spratova.

Na području nekadašnjeg Duvanskog kombinata u toku je izgradnja kompleksa kompanije “Zetagradnja”, a planiran je takođe soliter.
Za većinu preostalih hala nekadašnjeg giganta “Radoja Dakića” donijeto je rješenje za rušenje, a na njihovom mjestu će biti izgrađeni novi stambeno-poslovni kompleksi.

City kvart
Nigdje hlada nema: City kvart(Foto: Boris Pejović)

Konkurs Glavnog grada za regeneraciju prostora pokazao je da će, osim što je taj posao komplikovan, naknadno ozelenjavanje i uređenje prostora i da košta mnogo.

Prva nagrada je pripala “City lineu”, Nikole Radovića i Lazara Šukovića, a primjena njihovog rješenje u praksi koštala bi 740.000 eura.

Drugonagrađeni rad “500 sa crtom”, Jelene Franović, Đorđija Kalezića i Marije Čović, koštao bi 649.325 eura, a oba projekta su podrazumijevala sadnju drveća, postavljanje raznog mobilijara.

Iz Glavnog grada “Vijestima” nijesu odgovorili da li će, i ako hoće kada, nagrađeni projekat biti realizovan u praksi.

Član organizacije “KOD” Mirza Krnić kazao je “Vijestima” da je City kvart vjerovatno najočigledniji primjer kako ne treba raditi urbanističke planove, kako se oni ne poštuju, a sve zbog interesa kapitala - odnosno investitora.

“Park, zelena površina, klupe, fontane i sve ono što čini život u nekom kvartu prijatnijim i kvalitetnijim ne može se prodati kao stan ili poslovni prostor tako da, vođeni time, svi novi kvartovi imaju veoma malo ili nimalo zelenila, mada postoje zakonske obaveze u tom smislu - ali se ne poštuju. A nepoštovanje se ne sankcioniše. City kvart ima na stotine i stotine novoizgrađenih stanova i gotovo nimalo zelenila”, kazao je Krnić.

On je istakao da se u tom slučaju nije poštovao DUP, a izvjesno iz razloga što je bilo potrebno obezbijediti dovoljan broj slobodnih parking mjesta zbog velikog broja zgrada i stanova koji su smješteni na tako malom prostoru.

“Primjer: između dvije profesorske zgrade trebalo je da bude izgrađen park sa kompletnim mobilijarom, ali je taj prostor na kraju presvučen asfaltom i dobila su se slobodna parking mjesta. Svi smo upoznati sa činjenicom da ako želite parking mjesto u garaži zgrade u kojoj živite za to parking mjesto, gotovo po pravilu, treba izdvojiti makar 4.000 eura, a često i značajno više novca”, kazao je Krnić.

Ljeti zbog temperatura rastu i troškovi stanovanja

S obzirom na to da trenutno stanje u City kvartu i dodatnu gradnju koja kreće, Krnić smatra da samo sadnja drvoreda neće doprinijeti ozelenjavanju u mjeri u kojoj je to potrebno. 

"Dvorišna strana zgrada koja je sada uglavnom parking ili popločani trg u toku ljetnjih mjeseci često ima temperaturu preko 40 stepeni što automatski podiže troškove stanovanja na tom prostoru jer vi u nekim situacijama i doslovno ne gasite klima–uređaj 24 časa”, kazao je Krnić.

U pravcu “zelene” revitalizacije, smatra Krnić, moguće je i popločane površine ukloniti sve dok se ne dođe do humusa – naravno, tamo gdje je to moguće, odnosno gdje se ispod ne nalaze podzemne garaže - zatim posijati travu i usaditi drveće.

"Sve ovo bi se moglo planirati ne da se naruše već suštinski obogate pješačke površine. Rješenje je veoma jednostavno, konačno bi trebalo urbanisti da se bave izradom planske dokumentacije grada, a ne pojedinci koji podliježu interesu kapitala. Na kraju krajeva dovoljno je preslikati kako je urađen Blok V i Podgorica bi bila ponovo zeleni grad. Organizacija ‘KOD’ je zajedno sa građanima dala svoj doprinos ozelenjavanju City kvarta tako što je u okviru inicijative 100.000 stabala posadila višegodišnje sadnice u Studentskoj ulici”.


Vidi sve komentare