Zlostavljanje životinja: Lanac nasilja u kojem pate i životinje i ljudi

Prisiljavanje pasa, pjetlova i ovnova na borbe, trovanje lutalica svakodnevna pojava širom Crne Gore
659 pregleda 16 komentar(a)
Ažurirano: 27.08.2012. 20:28h

Stariji pas izbačen na ulicu iz auta, pas upucan iz vatrenog oružja, veterinar usmrtio konja prerezavši mu vrat, prisiljavanje pasa, pjetlova i ovnova na borbe, skoro svakodnevno trovanje pasa i mačaka na ulicama gradova širom Crne Gore, magarac vezan za kamion u pokretu… A samo jedan procesuiran slučaj i izrečena samo jedna kazna za zlostavljanje životinja.

Nikšićanin Nikola Banićević i Slaviša Pavlović iz Leskovca osuđeni su na novčanu kaznu od po hiljadu eura jer su 2009. godine, u improvizovanom ringu, na Barutani, nedaleko od Podgorice, organizovali borbu svojih pasa.

Tanja Ivezić iz podgoričkog Društva za zaštitu životinja (DZZŽ) smatra da je kazna preblaga i da je izrečena formalnosti radi.

"Banićević i Pavlović su u ovoj priči tek žrtvena jagnjad. Što ne osude one što drže po 30 pitbul terijera za borbe pasa" kaže ona.

Crnogorska policija ne odgovara na pitanja u vezi sa ovom temom, Veterinarska uprava i Kinološki savez (KSCG) negiraju da postoje organizovane borbe pasa u Crnoj Gori.

U KSCG, ipak, ne negiraju da postoje lokacije gdje se drže psi za borbe. “Vijesti” su se uvjerile da neki od tih pasa žive u dobrim uslovima. Ipak, te životinje su na kraju zlostavljane i njihovi odgajivači, učešćem ili organizovanjem borbi pasa, krše Zakon o zaštiti životinja, Krivični zakon…

Šta policiji smeta da preduzme konkretne akcije? U slučaju “mučitelja sa Mareze” reagovali su brzo. Na YouTube mreži je objavljen video na kojem se vidi magarac vezan za kamion u pokretu. Magarac se muči i zadnjim nogama proklizava po asfaltu. Nakon objave u medijima, policija je podnijela krivičnu prijavu protiv Vojislava Savovića (68). Savovića sumnjiče da je počinio krivično djelo ubijanje i mučenje životinja.

Ipak, kada su “Vijesti” zimus, pa ponovo nedavno, objavile snimak iz Rožaja “Sokol vs Crni”, na kojem vlasnici šarplaninaca podstiču pse na borbe, policija nije reagovala.

Policija nemarna i prema dokazima

Policija, sudeći prema navodima sagovornika “Vijesti”, kada su životinje u pitanju, o njima ne vodi računa čak i kada su one materijalni dokazi…

Jedan od takvih primjera je „krvni ubica“ Anela Babića (18). Taj pas, koga je vlasnik na Facebooku nazvao „krvnim ubicom“, ubio je drugog psa.

Policija je Babića, zbog sumnji da je ubistvo psa posljedica organizovane borbe sa njegovim psom, krajem jula, na osnovu prijave građana, pozvala na informativni razgovor. Nakon toga, Babić je po nalogu policije psa morao da ostavi u sklonište za životinje, gdje su se, osim „krvnog ubice“, našli i njegov američki staford i rotvajler.

U DZZŽ kažu da, prije svega, ne postoji zakonski osnov da ti psi uopšte budu ostavljeni u azilu.

"Sklonište je namijenjeno napuštenim životinjama, to nije hotel policije" kaže Tanja Ivezić iz DZZŽ, pitajući se gdje policija uopšte čuva dokaze.

"Ti psi su materijalni dokaz nečega što je Babić uradio i oni nikako nisu smjeli da završe u skloništu" dodaje ona.

Babićev slučaj, u odnosu na višemilionski šverc cigareta, djeluje smiješno. Ipak, policija ni u tom slučaju nije sačuvala jedan od dokaza - konje.

Posljednjih godina, prema tvrdnjama brojnih sagovornika „Vijesti“ iz granične policije, šverc cigareta i druge akcizne robe, iz Crne Gore ka Kosovu, odvija se na konjima koji, svjedoče očevici, djeluju iznureno, iscrpljeno i umorno.

U nekoliko zasjeda prošle i pretprošle godine uhvaćeni su konji koji su prenosili švercovanu robu, a koji su nakon zapljene pušteni. Nikada nije učinjen napor da se dozna čije su to životinje, iako bi na taj način možda bili otkriveni i počinioci krivičnih djela.

A kamoli da je neko posvetio pažnju pitanju da li su konji zlostavljani, s obzirom na to da djeluju neuhranjeno i iznemoglo.

Vilu štiti sjekira i Milova slika

U gradu na Ibru zvanično nema prijava zlostavljanja životinja, ali se prepričava još jedan primjer eventualne zanemarenosti kućnih ljubimaca i to iz ljubavi.

Rožajka Vila Uković već godinama „zbrinjava“ pse lutalice u neuslovnom mračnom podrumu iz kojeg se širi nesnosan smrad. Komšije tvrde da su ti psi i oslijepjeli jer ih vlasnica ne pušta vani, te da Vila ne održava prostoriju u kojoj ih drži, što je izvor zaraze.

Uprkos brojnim sudskim presudama, lokalna Komunalna inspekcija nije učinila ništa da zaštiti niti životinje niti ljude u tom gradskom naselju. Vilu od zakona štiti sjekira kojom je spremna da napadne svakoga ko joj krene na životinje, kao i slika Mila Đukanovića i Nusreta Kalača iznad kućnih vrata.

„OTRUJTE IH ako vam smetaju”

Od kada je prije tri godine u adaptiranom prostoru bivšeg radarskog vojnog centra na Dizdarici, u zaleđu Herceg Novog, organizovana Služba zbrinjavanja napuštenih životinja, broj pasa lutalica u toj opštini je značajno smanjen. Do sada je u tom objektu bilo obezbijeđeno skoro 800 pasa.

Nažalost, broj zlostavljanih životinja se ne smanjuje. Psihološkinja Ervina Dabižinović ističe da “nerijetko ljudi zbog ličnog straha maltretiraju životinje, ali i one koji pokušavaju da pomognu napuštenim psima i mačkama.

Ona tvrdi da lokalna zajednica nema nijednu službu koja bi se bavila problemom oko zbrinjavanja i spasavanja životinja. Uvjerena je da bi se pozitivnim primjerom stavilo do znanja okolini da su životinje dio svijeta koji zajedno živimo i dijelimo.

Dabižinović kaže da u nadležnim službama u opštini, kada se obrate zbog pasa lutalica, sugerišu “ako vam smetaju, otrujte ih”.

Samo „čudaci” brinu o životinjama

Kao u većini drugih, ni u toj opštini nema organizovane brige o životinjama. O psima lutalicama brinu pojedinci koji ih hrane i liječe o sopstvenom trošku. Jedna Novljanka koja živi na Toploj svakodnevno brine o blizu 20 mačaka koje sama nalazi i najčešće liječi - plaćajući ne jeftine ljekove i intervenciju veterinara.

Iako dugo brine o životinjama, uvijek je i iznova zgrožena svirepošću kojom se ljudi odnose prema njima. Iz čiste obijesti, ljudi vrelom vodom ili vrelom masnoćom polijevaju mačke, gađaju ih čim stignu.

Oni koji pomažu i brinu o psima i mačkama se definišu kao “čudaci”, a nerijetko im prijete optužujući ih da “potpomažu povećanju broja mačaka i pasa na ulicama grada”.

"Živimo u društvu koje dozvoljava da mučimo i ljude i životinje. Sveopšte nasilje i agresija na svim nivoima, koji nisu sankcionisani često eskaliraju na mjestima gdje možemo da pokažemo našu silu i moć. Tako roditelji koje zlostavljaju sistem i institucije tuku i muče sopstvene žene i djecu. Potom oni zlostavljaju onog kojeg mogu. Dakle, radi se o neprekidnom lancu nasilja koje nam je dozvoljivo, ničim sankcionisano, i postalo opravdano u većini slučajeva" ističe Dabižinović, dodajući da “strah od drugog, bilo da je riječ o drugoj naciji, nacionalnosti, etničkoj zajednici ili zajednici životinja, je naučeno ponašanje koje ne rješavaju obrazovni sistem i institucije društva”.

Njena namjera da objasni terapijsko dejstvo razvijanja odnosa između ljudi i životinja rezultirala je agresijom do te mjere da joj je prijećeno da će se sa njom obračunati.

"Na nekim drugim mjestima životinje su koterapeuti, a kod nas su mete" primjećuje Dabižinović.

A komentarišući jedan u moru Facebook postova na temu zlostavljanja životinja, psiholog i stručnjak za komunikacije Radoje Cerović nedavno je kazao:

"Crna Gora je, prema istraživanjima, država sa najnižim stepenom empatije i solidarnog ponašanja u Evropi".

Praktično smo na nivou antisocijalnih ličnosti (kriminalaca, silovatelja i serijskih ubica). Zašto? Niko ne zna, nije ni poznato objašnjenje… Užasno tužno…”

Konji se goste po kontejnerima psi u limenim kućicama

"Ne vjerujem šta su ljudi u stanju da urade. Ne mogu ni da komentarišem nivo svijesti crnogorskih građana" ukratko je prokomentarisao nedavni slučaj "mučitelja sa Mareze" veterinarski inspektor Marko Šekarić.

On navodi da u praksi nije toliko često suočen sa slučajevima zlostavljanja životinja, koliko sa slučajevima u kojima vlasnici životinja odstupaju od zakonom propisanih uslova za njihovo držanje, bilo da je u pitanju hrana, voda, prostor u kojem životinje borave…

"Urastanja lanca u vrat, tijelo prekriveno krpeljima, izgladnjelost, povrede i rane u fazi gnojenja, samo su neki od primjera stanja pasa dovedenih i ostavljenih u azil - prisjeća se Tamara Labudović, predsjednica Izvršnog odbora Društva za zaštitu životinja iz Nikšića, perioda kada je volontirala u podgoričkom azilu. Ne morate biti član nijednog društva da biste, često u prolazu, pogotovo na periferiji i prigradskim naseljima, primijetili da su neki psi vezani na lancu ne dužem od metra, pse koji ulaze u improvizovane kućice od lima, ili životinje čije su posude za vodu uglavnom prazne... Ni slike „ničijih i svačijih“ konja na ulicama nisu rijetka slika, posebno u podgoričkom naselju Stari aerodrom, gdje su takvi konji, obično vezanih prednjih nogu, česti gosti na „gozbi iz kontejnera".

Česta slika u svim gradovima, kaže Labudović, su i Romi sa zaprežnim vozilima, koja vuku, po pravilu, mršavi konji. "U svakom romskom naselju ćete naići na konje koji opstaju bez ikakve njege i odgovarajućeg skloništa" kaže ona.

Kao posebno upečatljive, ona navodi scene zlostavljanja životinja sa ulcinjske Velike plaže gdje su se turisti fotografisali sa smiješno obučenim magarcima ili ponijima, koje vlasnici na temperaturi od 40 stepeni satima vuku po plaži.

Rješenje – policija za životinje

Društva za zaštitu životinja saglasna su da je Crna Gora zrela za osnivanje policije za životinje. Ivezić iz podgoričkog DZZŽ navodi da bi to bilo moguće u okviru Komunalne policije, gdje bi bilo formirano odjeljenje za brigu o životinjama.

Formiranjem policije za životinje bi se omogućilo efikasno i pravovremeno reagovanje u svim slučajevima nehumanog odnosa prema životinjama, kao i izricanje opomene, nalaganje izmjene zatečenog stanja u kome se drže životinje, pokretanje istrage, podnošenje prekršajne ili krivične prijave.

Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja predviđena je novčana kazna za onog ko muči i ubija životinje u iznosu od 1.000 do 11.000 eura.

Krivičnim zakonom predviđena je zatvorska kazna od jedne do tri godine. Prema definiciji WSPA (Svjetska organizacija za zaštitu životinja) i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) zlostavljanje životinja je lišavati ih: hrane, vode, skloništa, kretanja i veterinarske zaštite.

"Sve češće se životinje ubijaju, što je za svaku osudu. Svjedoci smo da se životinje bez nadzora slobodno kreću po ulicama našeg grada (psi, konji i goveda) ili se na pola metra lanca drže vezane, bez vode, hrane, skloništa, a o veterinarskoj zaštiti da se i ne govor" kazala je ranije “Vijestima” predsjednica DZZŽ Svetlana Manojlović.

Takođe, i borbe pasa spadaju u kategoriju zlostavljanja životinja i tome se, dodaje, ona, treba stati na kraj. Policija bi, takođe, izlazila na lice mjesta po pozivu građana i reagovala u što kraćem roku.

Podgoričko Društvo je Skupštini Glavnog grada prije godinu predalo inicijativu – peticiju za formiranje policije za životinje. Peticiju je potpisalo 1.200 građana. Formiranje policije za životinje podržalo je i planira i budvansko Društvo “4 šape”.

Bonus video: