Noveljić bolovanjem do pune otpremnine?

Smijenjeni direktor EPCG poslije odmora pošao na bolovanje, nadležni sumnjaju da tako pokušava da ostvari materijalnu korist. Noveljić nedostupan za komentar

35214 pregleda 325 reakcija 34 komentar(a)
Stvarni razlozi za bolovanje ili zloupotreba prava: Igor Noveljić, Foto: EPCG
Stvarni razlozi za bolovanje ili zloupotreba prava: Igor Noveljić, Foto: EPCG

Smijenjeni izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Igor Noveljić nakon isteka godišnjeg odmora, 14. aprila otvorio je bolovanje, a u toj državnoj kompaniji sumnjaju da je to uradio kako bi izbjegao vraćanje stambenog kredita koji je dobio 2019. godine.

Noveljić je 24. marta razriješen sa pozicije izvršnog direktora EPCG, nešto malo više od četiri mjeseca prije isteka mandata i do juče, kako “Vijesti” nezvanično saznaju u energetskoj kompaniji, nije podnosio zahtjev za regulisanje prava iz radnog odnosa.

On, prema ugovoru sa energetskom kompanijom, ima opciju da ostane u firmi ili da uzme otpremninu, a u slučaju da se za nju odluči prije 2. avgusta (kada mu je po ugovoru trebalo da istekne mandat), prethodno bi mu se odbio ostatak stambenog kredita pa bi primio manje novca za otpreminu. Pravilnikom o rješavanju stambenih pitanja on treba da ostane u firmi do 2. avgusta, a nakon toga ne mora vraćati ostatak kredita ako se odluči za otpremninu.

Bivši direktor, kako saznaju “Vijesti”, nije obrazložio razloge bolovanja, već je samo informisao menadžmet o otvaranju bolovanja. Noveljić juče nije bio dostupan “Vijestima” za komentar, jer mu je telefon bio ugašen.

Nakon razrješenja Noveljić je do 13. aprila koristio godišnji odmor, a dan nakon toga otvorio je bolovanje koje će trajat do 30. aprila.

Dvije opcije u ugovoru

Njegov ugovor o radu koji je potpisao 2017. nudi mu dvije opcije za regulisanje prava iz radnog odnosa. Prva, da bude raspoređen na drugo radno mjesto u skladu sa svojom stručnom spremom s tim da njegova zarada u prvoj godini rada nakon razrješenja ne može biti manja od 75 odsto zarada koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu razrješenja.

Noveljić je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio zaradu nešto veću od tri hiljade eura, što znači da bi on mjesečno godinu dana zarađivao oko 2.200 eura.

Druga mogućnost koju Noveljiću nudi ugovor o radu je napuštanje firme uz isplatu otpremnina u visini od 24 neto zarade koje je ostvario u posljednjem mjesecu prije raskida ugovora, odnosno prestanka radnog odnosa.

Odlukom Odbora direktora u julu 2019. Noveljiću je, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, dodijeljen stambeni kredit u iznosu od 53,86 hiljada eura, s tim da je njemu nakon obračuna i uplate pripadajućih poreskih obaveza, isplaćeno 48,25 hiljada eura.

U slučaju da Noveljić podnese prije 2. avgusta zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa, njemu bi bila isplaćena otpremnina u iznosu od 76,74 hiljade eura, s tim da bi mu se u tom slučaju u cjelosti odbio ostatak stambenog kredita u iznosu od 47,38 hiljada eura. U tom slučaju umjesto 76,74 hiljada Noveljiću bi bio isplaćeno 29,36 hiljada.

U skladu sa Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba zaposlenih, Noveljić je nakon dobijanja kredita u obavezi da ostane u radnom odnosu u EPCG do isteka mandata drugog avgusta, kada je trebao da mu istekne mandat, nakon kojeg ne bi bio u obavezi da vraća ostatak stambenog kredita.

Istim pravilnikom propisano je da je u obavezi da vrati cjelokupni iznos kredita, ako prije isteka vremena na koje je imenovan radni odnos prestane na njegov zahtjev ili njegovom odgovornošću.

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin potvrdio je saznanja “Vijesti”, istakavši da neće dozvoliti bilo kakve zloupotrebe ugovora kojima su definisana prava, obaveze i odgovornosti, kao i izigravanje zakona kako bi se pribavila imovinska korist ili obezbijedio povoljniji položaj za ostvarivanje materijalnih prihoda.

„U kompaniji neću dozvoliti rasipništvo. Zakon će biti jednak za sve. Ako nekome treba da se popravlja materijalni položaj ili uslovi za ostvarivanje stambenih potreba, onda su to radnici u različitim organizacionim jedinicama od proizvodnih kapaciteta do naplatnih punktova širom Crne Gore. Naravno, svako ima pravo da koristi prava u slučaju privremene spriječenosti za rad, ali u slučaju sumnji biće pokrenuta inicijativa za ispitivanje osnovanosti kod nadležnih organa. Zloupotreba prava na privremenu spriječenost za rad je teža povreda radne obaveze“, rekao je Rovčanin.

Bonus video: