Produžiti postojeći model za „zlatni pasoš”

Investitori koji grade turističke komplekse i agenti za posredovanje u dobijanju crnogorskih pasoša u sklopu projekta ekonomskog državljanstva smatraju da bi Vlada trebalo da razmisli da ga produži nakon isteka trogodišnjeg perioda jer, kako kažu za “Vijesti”, zbog vremenskog protoka za dobijanje licenci za rad i pandemije koronavirusa izgubljeno je veliko vrijeme, pa je primjena programa trajala kraće od tri godine

14116 pregleda 12 komentar(a)
Projekat podrazumijevao podjelu 2.000 pasoša: Crnogorski pasoš, Foto: Nenad Mandić
Projekat podrazumijevao podjelu 2.000 pasoša: Crnogorski pasoš, Foto: Nenad Mandić

Investitori koji grade turističke komplekse u okviru projekta ekonomskog državljanstva i agenti za posredovanje u dobijanju crnogorskih pasoša u sklopu ovog projekta smatraju da bi Vlada trebalo da razmisli da ga produži nakon isteka trogodišnjeg perioda od januara naredne godine jer, kako kažu za “Vijesti”, zbog vremenskog protoka za dobijanje licenci za rad i pandemije koronavirusa izgubljeno je veliko vrijeme tako da je primjena programa trajala znatno kraće od planirane tri godine.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) za “Vijesti” ističu da se po postojećem modelu program neće produžiti i da trenutno analiziraju druga rješenje koja će blagovremeno prezentovati do kraja ove godine.

Prihodovano 19,6 miliona eura

Program ekonomskog državljanstva uveden je s ograničenim rokom trajanja od tri godine, od 1. januara 2019. godine do 31. decembra ove godine, i njime je predviđeno da se maksimalno dobije 2.000 pasoša za ulaganje u neki od razvojnih projekata u oblasti turizma, prerađivačke industrije i poljoprivrede. Do danas za druga dva modela nema nijedan projekat, dok je od dosadašnje primjene programa, prema podacima Ministarstva finansija, prihodovano 19,6 miliona eura

U okviru programa ekonomskog državljanstva Vlada je zaključno sa 8. martom, kako je ranije saopšteno “Vijestima” iz Ministarstva unutrašnjih poslova, dodijelila 67 pasoša od čega su 23 dodijeljena aplikantima, a 44 članovima njihovih porodica.

Kupovina apartmana u kondo hotelu ili hotelu koji je po mješovitom modelu poslovanja, a koji su na listi razvojnih projekata, računa se kao investicija za koju se može dobiti crnogorski pasoš.

Radoica Vuković, suosnivač i izvršni direktor kompanije “Montenegro luxury hotels and resorts” iz Kotora, koja gradi luksuzni hotel s pet zvjezdica Montis Mountain Resort u Kolašinu kazao je da projekat ekonomskog državljanstva predstavlja značaj segment biznis plana za realizaciju projekta u Kolašinu, te da prije donošenja odluke o ekonomskom državljanstvu njihova kompanija nije pronašla finansijsku opravdanost za ulaganje u takav hotelski kompleks, a ujedno nije bilo moguće obezbijediti podršku banaka za bilo kakvu hotelsku investiciju na sjeveru.

”Važnost programa ekonomskog državljanstva za razvoj turizma i infrastrukture na sjeveru Crne Gore, najbolje prikazuje činjenica da od 2007. godine nije izgrađen nijedan veći hotel visoke kategorije na sjeveru, a da je uvođenjem programa započeta ili se očekuje da otpočne, izgradnja 11 hotela visoke kategorije na sjeveru. U Kolašinu je u toku izgradnja sedam hotela kapaciteta preko 1.000 smještajnih jedinica, od čega oko 400 smještajnih jedinica u hotele s pet zvjezdica čime se ne mogu pohvaliti ni gradovi na crnogorskom primorju. Naš hotel će biti najveći, otvren cijele godine sa 238 smještajnih jedinica i planirano je otvaranje 230 stalnih radnih mjesta i 90 sezonskih”, rekao je Vuković.

Uvećanje troškova

On je rekao da je realizacija projekta ekonomskog državljanstva u dijelu njegove promocije i privlačenja aplikanata značajno usporena pandemijom zbog čega su samo djelimično iskoristili njegove benefite, kao i da veliki broj zainteresovanih aplikanata nije bio u mogućnosti da doputuje u Crnu Goru i upozna se s njihovim projektom i eventualno investira.

Prema njegovim riječima, pandemija značajno uticala na povećanje cijena građevinskog materijala što dodatno utiče na njihove finansijske projekcije.

”Na primjer, porast cijene čelika, koji je samo na projektu ovog hotela povećao projektovane troškove gradnje za preko milion eura, a došlo je do povećanja i ostalih troškova i usluga gradnje”, naveo je sagovornik “Vijesti”.

Vuković kaže da ukidanje projekta nije saopšteno kao zvaničan stav Vlade, već da se razmišlja o njegovoj modifikaciji.

”Očekujemo da će postojati razumijevanje Vlade za projekte koji su uvršteni na listi razvojnih projekata, kao i važnost postojanja ovog programa za njihov završetak, posebno u sjevernom regionu, te da će se kroz najavljenu modifikaciju programa pronaći način kako bi se program eventualno produžio i na taj način sanirali negativni efekti pandemije na ciklus realizacije projekata”, rekao je Vuković.

On je kazao da Vlada još uvijek pruža podršku privredi u cilju saniranja negativnih efekata izazvanih pandemijom, pa zato smatraju da eventualno produženje programa za određeni rok, od recimo 12 mjeseci, predstavlja očekivanja investitora.

”To posebno u dijelu projekata iz sjevernog regiona čija se finansijska održivost i blagovremena realizacija, za razliku od juga, upravo zasnivaju na programu koji samo formalno traje tri godine, a efektivno jednu godinu”, istakao je Vuković.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) podsjećaju da će do kraja ove godine odlučiti da li će uvesti novi sistem za dobijanje državljanstva Crne Gore, odnosno, blagovremeno će definisati novi potencijalni model, izvršiti analizu, definisati nove kriterijume, način i postupak učešća u programu ekonomskog državljanstva.

”Imali smo intenzivnu komunikaciju sa svim relevantnim institucijama i pojedincima u cilju sagledavanja svih aspekata aktuelnog programa, te definisanja pravaca djelovanja u vezi s eventualnim budućim programom. U toku je analiza potencijalnih mogućnosti i eventualnih modaliteta koji bi bili primjenjivi i održivi, a koji bi donijeli značajno veće efekte za državu u odnosu na aktuelne”, kazali su u MER-u.

Do sada je na listu razvojnih projekata u oblasti turizma uvršteno 15 projekata i radi se o ukupnim planiranim ulaganjima u visini od oko 414 miliona, kapaciteta više od 2.500 smještajnih jedinica, dok je u biznis planovima definisano da će se stvoriti mogućnost za otvaranje novih 1.851 radnih mjesta.

”Od ukupno 15 projekata, 11 se nalazi u sjevernoj regiji (tri na Žabljaku, sedam u Kolašinu i jedan u Mojkovcu), što smatramo pozitivnim. Ideja o pokretanju ovog programa je imala pozitivnih strana, ali je primjena pokazala značajno više nedostataka nego prednosti. Ne sporimo pozitivne efekte, koji se prevashodno odnose na pokretanje građevinskih aktivnosti, ubiranje poreskih prihoda, depozita krajnjih aplikanata za državljanstvo, te same izgradnje hotela. S druge strane, činjenica da je od tri planirana segmenta programa zaživio samo jedan, a koji je u vezi s Listom razvojnih projekata u oblasti turizma u startu potvrđuje da je program trebalo da bude bolje osmišljen i implementiran”, ocijenili su u MER-u.

Kašnjenje u izgradnji

U resoru kojim rukovodi ministar Jakov Milatović smatraju da nedostaci u vezi sa segmentom programa, koji je zaživio, su izraženi i za primjer navode nekonzistentnosti u odredbama javnog poziva koji je tokom realizacije programa mijenjan.

”To je rezultiralo time da uslovi prijavljivanja na kraju ne budu isti za sve. Takođe, efekti nedovoljnog broja krajnjih aplikacija za državljanstvo u odnosu na planirani broj, te moguće implikacije realizacije programa na pregovarački proces Crne Gore s Evropskom unijom i neusklađenost s principima EU su jasni argumenti da program nije adekvatno koncipiran i da ima značajne nedostatke”, istakli su u MER-u.

Investitori koji grade hotele imaju obavezu da na polugodišnjem nivou dostavljaju izvještaje nezavisnih kontrolora o činjeničnom stanju koji se kontinuirano prate. Iz MER-a kažu da se trenutno značajan broj projekata realizuje zadovoljavajućom dinamikom, a kod nekih su uočena odstupanja u odnosu na planiranu dinamiku, što će biti predmet dalje analize i djelovanja.

”Pojedini projekti su pokazali veliku zavisnost od prihoda koji mogu biti ostvareni na osnovu programa, što je suprotno planiranom konceptu, po kojem je trebalo da podnosioci prijava dokažu da će projekti biti realizovani i bez prihoda koji se vežu za program ekonomskog državljanstva”, istakli su iz MER-a.

Spremni da s Vladom poprave postojeća rješenja i procedure

Predstavnik kompanije Apex Capital (agent za posredovanje) Ivan Petrović kaže da su, kao i druga dva marketing agenta dobili licencu agenta za posredovanje 11. juna 2019. godine, dok su agenti za provjeru međunarodne podobnosti aplikanata i prvi projekat u okviru programa izabrani u julu, odnosno avgustu 2019. godine.

”Uz to, uklanjanjem posljednjih administrativnih barijera, prva aplikacija u okviru programa predata je tek u oktobru 2019. godine, odnosno 10 mjeseci nakon što počinje teći rok od tri godine trajanja programa. U 2019. godini predato je nekoliko aplikacija i nijedna nije mogla biti ni odobrena, dok smo se u prošloj godini, kao i ostatak svijeta, suočili s pandemijom i svi smo bili svjedoci u kakvom smo poslovnom i svakom drugom okruženju živjeli i poslovali”, kazao je Petrović.

Prema njegovim riječima, prošle godine su putem alternativnih platformi promovisani programi uspjeli da ga približe potencijalnim investitorima, ostvare određeni rezultat u pogledu predatih i odobrenih aplikacija, i određenih prihoda za odobrene razvojne projekte i državni budžet.

On je kazao da se može zaključiti da primjene programa, izuzev nekoliko mjeseci u toku ove dvije godine, nije ni bilo, kao i da su u ovoj godini i pored brojnih izazova skopčanih s pandemijom, rezultati iznad očekivanja i da su osam mjeseci angažovani na više od 120 aplikacija za crnogorsko državljanstvo.”Ovaj podatak govori koliko je trenutno interesovanje za program koji, da je imao punu primjenu u periodu od tri godine, bi bili negdje blizu projektovanog nivoa od 2000 aplikacija”, rekao je Petrović, dodajući da bi Vlada trebalao još jednom da razmotri način eventualne korekcije.

Petrović je kazao da na osnovu njihovog iskustva ovi programi doživljavaju ekspanziju u trećoj i četvrtoj godini primjene. On je saopštio da određeni broj aplikanata koji su postali crnogorski državljani su već započeli i planiraju da dodatno investiraju u crnogorsku ekonomiju, da su neki od aplikanata vodeći ljudi najvećih tehnoloških kompanija, pojedini se nalaze na Forebs-ovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu, menadžeri uglednih kompanija....

”Ne treba ni zanemariti prihod budžeta od svake aplikacije (donacija, aplikaciona naknada, PDV) koja u prosjeku iznosi iznad 200 hiljada eura. U ovom trenutku na Escrow računima komercijalnih banaka u Crnoj Gori se nalaze desetine miliona eura, koje će biti otpuštene nakon administrativnog rješavanja aplikacija”, rekao je Petrović, dodajući da su spremni da nastave da zajedno rade s Vladom na eventualnoj modifikaciji programa i unapređenju postojećih rješenja i procedura.

Na računu za manje razvijene opštine 9,1 milion

Iz Ministarstva finasija su kazali da su na zahtjev Agencije za investicije otvorena tri računa - dva podračuna budžeta za naknade koje predstavljaju direktne prihode državnog budžeta i jedan račun kod poslovne banke, namijenjen za razvoj manje razvijenih opština.

”Od naknade za izdavanje licence i produženje licence agenta za posredovanje do danas je prihodovano ukupno 349,550 eura, a po osnovu naknade za troškove postupka do danas je prihodovano ukupno 10.554.850 eura. Obje naknade predstavljaju direktan prihod budžeta, što znači da se direktno u budžet slilo 10,9 miliona eura po osnovu ovih naknada”, kazali su u Ministarstvu finansija.

Na posebnom računu kod poslovne banke namijenjenom za razvoj manje razvijenih opština od dana otvaranja računa, prema podacima ministarstva, uplaćeno je ukupno 9,1 milion eura.

Bonus video: