Koncesija ove godine samo za mHE u Otilovićima

Koncesija će biti direktno dodijeljena Elektroprivredi Crne Gore, u skladu sa odredbom Zakona o koncesijama

7581 pregleda 258 reakcija 5 komentar(a)
Sa sjednice, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore
Sa sjednice, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore

Vlada je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Zdravko Krivokapić, usvojila plan Plan davanja koncesija za korišćenje voda za izgradnju hidroelektrana u Crnoj Gori za 2021. godinu.

Planom je predviđena dodjela samo jedne koncesije za izgradnju mHE valorizacijom vodnog potencijala iz akumulacije „Otilovići“, u Pljevljima, uz postojeću branu, koja bi podrazumjevala korišćenje viška vode koja otiče iz akumulacije.

Osim tog projekta, kako je saopšteno iz Vlade nakon sjednice, za 2021. godinu se ne predviđa dodjela koncesija za potrebe gradnje drugih malih hidroelektrana, u skladu sa opredjeljenjem da ne treba podsticati izgradnju novih mHE.

"Isključivi razlozi kojima se Vlada rukovodila prilikom donošenja odluke da se započnu aktivnosti na dodjeli planirane koncesije zasnivaju se na činjenici da ova mHE ne narušava niti ugrožava kako životnu sredinu, tako ni lokalno stanovništvo, budući da će iskoristiti vodni potencijal, kao i veliki dio postojećeg sistema brane i drugih pratećih objekata, akumulacije 'Otilovići'," navode iz Vlade.

Koncesija će biti direktno dodijeljena Elektroprivredi Crne Gore, u skladu sa odredbom Zakona o koncesijama kojom je propisano da nije neophodno sprovoditi postupak javnog nadmetanja u slučaju realizacije koncesije od strane privrednog društva u kome država ima većinsko vlasništvo, zaključuje se u saopštenju.

Povezani članci

18. Septembar 2021.

Gradiće elektranu u Otilovićima

Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i Predlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina.

"U diskusiji je istaknuto da će novi Zakon omogućiti smanjenje troškova, olakšavanje i podsticanje izgradnje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina za potencijalne investitore, kako bi se ubrzalo dostizanje ciljeva definisanih nacionalnom Strategijom razvoja informacionog društva i Digitalnom agendom za Evropu".

Iz Vlade su istakli da će se usvajanjem tog Zakona ukloniti postojeće prepreke u postavljanju mreža velikih brzina na cijeloj teritoriji Crne Gore, pogotovo visoki troškovi građevinskih radova na postavljanju mreža, koji će se bitno smanjiti primjenom adekvatnih propisa izgradnje integrisane infrastrukture.

"Kooriniranim pristupom će se omogućiti istovremena gradnja i postavljanje infrastrukture za višestruku namjenu, što posebno uključuje elektronske komunikacione mreže nove generacije", dodaje se u saopštenju.

Vlada je donijela Program podsticajnih mjera u oblasti ruralnog turizma za 2021/2022. godinu, kojim se definišu mjere, korisnici, uslovi, iznosi kriterijumi i postupak za dodjelu sredstava. Navodi se da je za realizaciju programa opredijeljeno ukupno 100 hiljada eura u okviru tri mjere, organizovanje etno-sajmova, razvoj inovativnih turističkih proizvoda i unaprjeđenje kvaliteta usluga i ponude u ruralnom turizmu. Na sjednici je utvrđen i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom brendu. "Suština izmjena je u pojednostavljenju procedura za sticanje prava korišćenja vizuelnog identiteta nacionalnog brenda u cilju podsticanja njegove upotrebe, kako bi se doprinijelo većoj prepoznatljivosti države i njenih potencijala i vrijednosti na inostranom tržištu".

Iz Vlade su kazali da je izmijenjena i procedura definisanja vizuelnog identiteta nacionalnog brenda.

Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period od ove do 2023. godine.

Usvojena je i Informacija o realizaciji tendera po osnovu Javnog oglasa za nadmetanje u otvorenom postupku za realizaciju projekta žičare Kotor-Lovćen.

“Tim povodom, zadužena je Tenderska komisija da do kraja oktobra okonča pregovore sa koncesionarom i da izvijesti Vladu o ishodu pregovora”, dodaje se u saopštenju.

Donijeta je i Odluka o izradi Detaljnog prostornog plana za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina – Brskovo.

Navodi se da je glavna svrha izrade planskog dokumenta da se obezbijedi jasna vizija za budući razvoj ovog prostora.

“Nakon saniranja površinskog kopa Brskovo i jalovišta rudnika, eventualna dalja eksploatacija metaličnih sirovina (olovo, cink) biće moguća samo na osnovu planskog korišćenja rezervi, u skladu sa zahtjevima zaštite životne sredine, a na osnovu detaljne istražne i druge odgovarajuće dokumentacije”.

Iz Vlade su naveli da planiranje i realizacija tog projekta, kako je naglašeno u raspravi, predstavlja veliki zahvat u prostoru, sa značajnim uticajima kako na promjenu prirodnih karakteristika, tako i na život i razvoj u području.

Zbog sagledavanja ukupne problematike uticaja izgradnje rudnika, kako je saopšteno, neophodno je izvršiti i odgovarajuće analize kroz koje će se dati odgovori za rješavanje problematike iz oblasti zaštite životne sredine, ekologije, sociologije, ekonomije i prostornog razvoja područja obuhvaćenog planiranom izgradnjom.

“Vlada je donijela i Odluku o određivanju rukovodioca izrade DUP-a Brskovo i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu DUP-a”, zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: