pekari traže sastanak i podršku vlade

Neće biti nestašica, moguće više cijene

Sastanak iduće sedmice, do tada se rade analize tržišta i domaćih potreba

38005 pregleda 251 reakcija 19 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Luka Zekovic
Ilustracija, Foto: Luka Zekovic

Predstavnici pekarske industrije zatražili su novi sastanak sa Vladom, dok su iz ministarstava poljoprivrede i ekonomskog razvoja tražili od pekara i trgovaca da im dostave podatke o svojim sadašnjim zalihama kao i potrebama za naredna tri mjeseca.

Teme sastanka, koji će se vjerovatno održati početkom naredne sedmice, treba da budu administrativna podrška Vlade u budućoj nabavci brašna i žitarica, jer iz Srbije najavljuju zabranu izvoza dok će za zemlje regiona uvesti kvote koliko koja zemlja može da izveze. Takođe će se razgovarati o budućem definisanju cijena zbog drastičnog rasta cijena žitarica, brašna i goriva na međunarodnim tržištima, kao i mogućnostima da država smanji dažbine ili na drugi način pomogne pekarima da ne bi došlo do većeg rasta cijena. Jedna od tema biće i najavljeno funkcionisanje budućih državnih robnih rezervi.

Kod trgovaca i uvoznika brašna još postoje određene zalihe, ali su one proteklih dana smanjene zbog neracionalne i obilne kupovine od građana.

Cijena kilograma pšenice na Novosadskoj berzi juče je bila oko 37 dinara, što je oko 30 centi. Cijena kilogram brašna sa troškovima prevoza do Crne Gore, carina, PDV-a... u veleprodaji sada iznosi oko 50 centi. Na međunarodnim berzama cijene i dalje rastu zbog ukrajinske krize, pa je u Francuskoj kilogram pšenice već preko 40 centi. Rusija i Ukrajina su već ograničile izvoze žitarica i uljarica, što utiče na berzanske cijene.

Sagovornici “Vijesti” kazali su da ne može doći do nestašica, ali da je moguć rast cijena, što će zavisiti od budućih odluka Vlade Srbije o zabrani izvoza i kvotama koje će odrediti za zemlje regiona. Slične zabrane Srbija je uvodila i na početku pandemijske krize prije dvije godine, ali je od njih odustala nakon desetak dana. Izvoznici iz Srbije se nadaju da će se to desiti i sada.

U Crnoj Gori ostao je da radi samo jedan mlin, “Šajo” u Danilovgradu, dok su ostali još ranije prestali sa radom. Jedan od razloga za skoro pa gašenje crnogorske mlinarske industrije je nebriga vlasti za ovu djelatnost i pogrešna poreska politika. PDV na brašno je sedam odsto a na pšenicu 21 odsto, što je mlinarima onemogućilo prostor za zaradu. Visoka stopa na uvoz žitarica onemogućava i razvoj proizvodnje stočne hrane.

Prema informacijama “Vijesti”, “Mlin Šajo” je još ranije naručio 1.800 tona pšenice iz Srbije u tri kompozicije voza. Jedan voz je utovaren i pokrenut je carinski postupak, ali je procedura zastala zbog zabrane izvoza i čekanja kvota.

Udruženje mlinske, pekarske i testeničarske industrije Srbije “Žitounija” uputilo je juče zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i Privrednoj komori Srbije u kome se protive zabrani izvoza, a posebno traže da se brašno izuzme iz zabrane jer ga imaju više nego dovoljno u svojim zalihama.

”Izvoz brašna nikako ne bi trebalo zabraniti, imamo ga, ne znamo šta ćemo sa njim. Tražimo da se takva odluka ne donosi, a ako je donijeta da se odmah ukine”, rekao je predsjednik tog udruženja Zdravko Šajatović, a prenosi list “Danas”.

Dodao je da treba prekontrolisati zalihe pšenice i ako se ocijeni da su nedovoljne, zabraniti izvoz, ali razmotriti uvođenje kvota jer za četiri meseca počinje nova žetva.

Šajatović je rekao da su razlozi za enormne zalihe brašna višestruki, jer u posljednjih 13 godina potrošnja pada jer se smanjuje broj stanovnika u Srbiji, a i nekoliko godina je izvoz brašna u konstantnom padu.

Cijena nafte juče počela da pada

Cijena nafte na međunarodnim berzama juče je počela da pada, sa 127 dolara za barel iz prethodnog dana na oko 110 dolara.

Međutim, to je i dalje značajno veća cijena nego prije deset dana kada su usklađivane cijene u Crnoj Gori.

Razlozi za ovaj pad analitičari vide u ponovnom zahtjevu Sjedinjenih Američkih Država i još nekih velikih potrošača, udruženju zemalja proizvođača OPEC-u da značajnije povećaju proizvodnju.

Vlasti u Vašingtonu juče su napravile i jedan paradoks u svojoj diplomatskoj praksi, jer su Venecueli, koja se godinama nalazi pod njihovim sankcijama zbog protivameričke vlasti, poslali ponudu da će ukinuti sankcije ako ova država svoju naftu izvozi njima. Ova ponuda je data dan nakon što su SAD uvele sankcije na uvoz ruske nafte. Od ukupne potrošnje nafte u SAD, oko osam do deset odsto je činila nafta iz Rusije, pa je sada plan da je zamijene venecuelanskom kao i da manje kupuju od zemalja OPEC-a iz Persijskog zaliva.

Venecuela ima velike rezerve nafte, i jedan je od velikih proizvođača, ali su zbog sankcija imali probleme sa plasmanom.

Sve to, prema mišljenjima analitičara, moglo bi uticati da arepske zemlje povećaju proizvodnju, pa su berzanski trgovci počeli da spuštaju cijene.