predlog dobio zeleno svjetlo dva skupštinska odbora

Tri državna sekretara: Realna potreba ili politizacija državne uprave

Izmjene zakona o državnoj upravi, kojim se predlaže da ministarstva mogu imati tri državna sekretara, na plenumu ove sedmice

22062 pregleda 16 komentar(a)
Nema analize o stvarnim potrebama za državnim sekretarima: Zgrada Vlade, Foto: Luka Zeković
Nema analize o stvarnim potrebama za državnim sekretarima: Zgrada Vlade, Foto: Luka Zeković

Predlog da u ministarstvima budu imenovana po tri državna sekretara je klasična i neprihvatljiva politizacija državne uprave sistemski usmjerena dominantno na zapošljavanje “zaslužnih” partijskih kadrova u državnoj upravi. Uz to, ovo rješenje nije ohrabrujuće ni za dalje procese zapošljavanja u državnoj upravi, a njime se stavlja prst u oko Evropskoj komisiji koja je podvukla potrebu snažne političke volje da se djelotvorno depolitizuje javna služba.

Ovo su za “Vijesti” ocijenili saradnik na programima u nevladinoj organizaciji Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.

U skupštinskoj proceduri se nalazi predlog izmjena zakona o državnoj upravi, kojim se predlaže da ministarstva umjesto dva, mogu imati najviše do tri državna sekretara. Predlog poslanika Građanskog pokreta URA Miloša Konatara je dobio zeleno svjetlo Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor, a poslanici ove sedmice trebalo bi da o njemu raspravljaju na plenumu.

Konatar za “Vijesti” kaže da je ovaj predlog realna potreba kako bi se postigla puna efikasnost u državnim upravama.

Koja će ministarstva imati po tri državna sekretara, a koja dva za sada nije poznato. Prema zakonskoj proceduri njih imenuje Vlada na predlog resornog ministra bez javnog konkursa, a dužnost im prestaje prestankom mandata ministra.

Prostor za političku trgovinu

Mirković je istakao da se ponovo suočavamo sa činjenicom da Crna Gora nema Zakon o Vladi, o kojem se dugo priča, što ukazuje da političkim partijama ne odgovara da ovo pitanje regulišu.

”Tako se prilikom formiranja svake Vlade otvara neizvjestan prostor za trgovine, koje donose određene lične ili partijske koristi, što nije u javnom interesu. Ovo ne doprinosi ni modernizaciji, profesionalizaciji niti učinkovitosti javne uprave, a vodi i jačanju politizacije”, ocijenio je Mirković.

On je naglasio da je CGO predlagao da se prilikom izglasavanja nove, oročene Vlade, usvoje i izmjene Zakona o državnoj upravi kojima bi se uvela mogućnost da ministar odredi onoliki broj državnih sekretara koliko je potrebno za pojedina ministarstva glomaznije ili manje logične strukture.

”Ti državni sekretari bi faktički bili “doministri” i njihovim radom bi se mogli odblokirati oni resori koji su bili zapostavljeni od ministara koji su imali u Vladi Zdravka Krivokapića preširok portfolio. Istovremeno, ne bi se širio broj ministarstava čime bi se izbjegli brojni, javnosti često nevidljivi, važni administrativni problemi. Međutim, konstituenti nove Vlade su se opredijelili za drugačiji pristup - formirali su i nova ministarstva i povećali broj državnih sekretara koji će biti rekordan u odnosu na sve ranije vlade. Tome nije, nažalost, kao ni u slučaju nijedne ranije izvršne vlasti, prethodila nikakava analiza potreba, a ni procjene budžetskih sredstava, a već u ovom trenutku jasno je da će to biti ne malo opterećenje za budžet”, zaključio je Mirković.

Blažić je objasnio da sagledavajući pravni položaj državnog sekretara može se zaključiti da on sa ministrom pripada političkom, a ne profesionalnom kadru, za razliku od ostalih rukovodećih kadrova, direktora direktorata i sekretara ministarstava.

”Ako se sagleda položaj rukovodećih kadrova u ministarstvu, evidentno je da državni sekretari “pomažu’” ministru, a jedan od njih ga zamjenjuje ako je odsutan. Sve ostale operativne funkcije ministartstava vrše direktori direktorata, bivši pomoćnici za pojedine upravne oblasti u ministarstvu, sekretar ministarstva i ostali rukovodeći kadar nižih unutrašnjih organizacionih jedinica ministarstva. U tom organizacionom i funkcionalnom kontekstu imenovanje više državnih sekretara je klasična i neprihvatljiva politizacija državne uprave sistemski usmjerena dominantno na zapošljavanje ‘zaslužnih’ partijskih kadrova u državnoj upravi”, ocijenio je Blažić.

On je naveo da se to jasno može zaključiti iz instituta “imenovanja” tih kadrova, bez javnog oglašavanja, uz stroga diskreciona ovlašćenja ministra kao predlagača i Vlade koji ih imenuje.

”Kada direktori direktorata u ministarstvu pokrivaju pojedine resore u okviru djelokruga rada pripisanom Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave onda je jasan smisao ovih izmjena zakona, bez obzira što Vlada konačno određuje koliko će u kom ministarstvu biti državnih sekretara u granicama propisanim zakonom, da li samo jedan, dva ili tri ako se usvoje izmjene zakona”, zaključio je Blažić.

Bolja koordinacija

Konatar je objasnio da se broj državnih sekretara neće povećavati više nego što bi to bio slučaj da je zakon ostao nepromijenjen, jer je plan da neka glomazna ministarstva dobiju po tri državna sekretara, poput ministarstava finansija, unutrašnjih poslova, poljoprivrede, a neka manja po jednog, poput Ministarstva evropskih integracija.

”Dogovor je da šest ministarstava ima po tri državna sekretara, šest po dva, a šest po jednog državnog sekretara”, rekao je Konatar.

U obrazloženju izmjena zakona koji je dostavljen Skupštini navedeno je da za njegovo sprovođenje nije potreban posebni novac iz državnog budžeta.

”Razlog za donošenje ovog zakona sadržan je u specifičnosti organizacije, pa je u cilju efikasnijeg vršenja poslova neophodno stvoriti preduslove za bolju koordinaciju i nadzor kako bi se postigla puna efikasnost i efektivnost državne uprave”, piše u obrazloženju izmjena zakona u kojem se ne navodi analiza opravdanosti broja držanih sekretara.

Novo rješenje dodatni troškovi u državnoj kasi

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, koji je na sjednici Odbora za poltički sistem glasao protiv ovog predloga, kazao je da je on neodgovoran. On smatra da je nelogično da se u “najglomaznijoj Vladi u istoriji istovremeno povećava broj državnih sekretara”.

”To će proizvesti ogromne troškove. U ovakvom sastavu Vlade nikakve potrebe nema da svako ministarstvo ima dva ili tri državna sekretara. Po nekoj mojoj računici maksimalno 22 ili 23 državna sekretara treba da imaju ovih 18 ministarstava. To je 10 do 12 nepotrebnih državnih sekretara. Kad ste birali ministre, trebali ste da birate ministre koje poznaju materiju”, naveo je između ostalog Mugoša.

Potez koji ne doprinosi reformama

Mirković je podsjetio da je Evropska komisija u Izvještaju za Crnu Goru podvukla potrebu snažne političke volje da se djelotvorno depolitizuje javna služba, da se optimizuje državna administracija i da se efektivno primijeni rukovodna odgovornost.

”EK je preporučila da se obezbijedi zapošljavanje na svim mjestima u javnoj upravi prema principima rezultata, kompetencije i transparentnosti. Bojim se da se ovim stavlja prst u oko EK i ne doprinosi potrebnim reformama. Ovo nije ohrabrujuće ni za dalje procese zapošljavanja u državnoj upravi”, poručio je on.