Privredna komora (PKCG) tražila je od premijera Milojka Spajića da se aneksiraju postojeći ugovori o zakupu plaža, jer u slučaju promjene zakupca dovodi se u pitanje ljetnja turistička sezona zbog brojnih obaveza koje bi novi zakupci imali da sprovedu.
“Vijesti” imaju uvid u pismo koje je juče upućeno premijeru.
PKCG predlaže i da se se za rješavanje ovog važnog pitanja za turističku privredu formira radna grupa od strane ministarstva prostornog planiranja, turizma i drugih institucija za koje Spajić smatra da mogu da daju doprinos.
Oglasila se juče i Zajednica opština koja traži da se prvo Skupština Crne Gore izasni o njihovom predlogu u vezi izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi upravljanja morskim dobrom, kao i da se do tada aneksiraju ugovori sa postojećim zakupcima.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i države imovine su prije nekoliko dana “Vijestima” kazali da korigovani Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period od 2024.do 2028. godine treba da donese ove sedmice i da ga Vlada utvrdi na prvoj sjednici. Poručili su i da nema aneksiranja postojećih ugovora sa starim zakupcima.
Ugovori su za prošlu ljetnju sezonu istekli sa postojećim zakupcima, ali su aneksirani, jer nije na vrijeme spremljena dokumentacija za tender. Posle aneksiranja ugovora raspisivanje tendera bilo najavljeno za jesen 2024.što se nije desilo.
U PKCG u pismu navode da su lani u decembru imali sjednicu odbora za turizam na temu izazova u realizaciji budućeg javnog poziva za zakup plaža i djelova obale u 2025.godini
“Sprovođenje tenderskih postupaka za ustupanje -zakup djelova morskog dobra prema Programu objekata privremenog karaktera je važno pitanja za turističku privredu i uspješno obavljanje ljetnje sezone,a zaključci sa sjednice su blagovremeno dostavljeni Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i nadležnim ministarstvima. U toku diskusije zakupci su istakli neizvjesnost koja oprati cijeli postupak davanja u zakup plaža i privremenih objekata jer još uvijek nemaju informaciju da li će ove sezone obavljati djelatnost, a samim tim ne mogu blagovremeno da otpočnu procedure obezbjeđivanje radne snage, ne znaju koliko će trajati cijeli tenderski postupak, rok za žalbe i prijavljivanje svih neophodnih saglasnosti”, navodi se u pismu.
S obzirom da se usvaja novi Plan privremnih objekata u zoni morskog dobra, zakupci su u obavezi da, kako se navodi, izrade nove projekte, pribave nove neophodne saglasnosti nadležni institucija (glavnih gradskih arhitekata, ministarstva ekologije ...).
“Zbog svega što je navedeno izrazili su zabrinutost da je gotovo izvjesno da plaže neće biti spremne za početak ljetnje turističe sezone, a u slučaju promjene zakupca zbog brojnih procedura, ni do kraja sezone. Smatraju da bi donošenje odluke o aneksiranju ugovora do 1. 11 2025. riješilo ovaj evidentni izazov za uspješnju realizaciju započete predstojeće ljetnje turističke sezone”, navode u PKCG.
Iz PKCG su “Vijestima” zvanično rekli da su još u aprilu prošle godine na sastanku u komori zaključeno je da će tender za zakup kupališta biti raspisan odmah nakon ljetnje sezone i da će u radnu grupu za pripremu tendera biti uključeni i predstavnici zakupaca, što nije realizovano, kao i da su zaključci sa sjednice odbora za turizam u decembru blagovremeno dostavljeni nadležnim ministarstvima i Morskom dobru.
U PKCG se nadaju da će dijalogom problem biti riješen, kako bi se zakupci kvalitetno i na vrijeme mogli pripremiti za narednu turističku sezonu.
Iz Zajednice opština su kazali da imajući u vidu da je u toku izmjena Programa privremenih objekata za područje morskog dobra za period 2024 – 2028. godina, te značaj i potrebu da se u najboljem interesu svih građana primorskih opština što efikasnije upravlja obalnom zonom, sve crnogorske primorske opštine -Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, jedinstvenog su stava da je neophodno sačekati izjašnjenje Skupštine Crne Gore o predlogu Zajednice opština u vezi izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru.
“To, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi upravljanja morskim dobrom. Smatramo da bi svaka odluka donesena prije parlamentarnog izjašnjenja bila ishitrena i mogla bi dovesti do daljih komplikacija u upravljanju obalnim područjem. U tom smislu, izražavamo jasan stav da nije primjereno raditi petogodišnji Program privremenih objekata koji Morsko dobro pregovara sa Vladom, sve dok Skupština ne donese odluku o predlogu Zajednice opština. Umjesto toga, predlažemo da se do donošenja konačne odluke nastavi sa praksom potpisivanja aneksa ugovora sa zakupcima kupališta i objekata, kako bi se održao privredni kontinuitet u obalnoj zoni i izbjegla pravna nesigurnost u poslovanju”, poručili su iz Zajednice opština.
Oni su podsjetili da su na sastanku održanom u Opštini Tivat, čelnici primorskih opština zaključili da postojeći model upravljanja obalnom zonom zadire u nadležnosti lokalnih uprava, onemogućavajući im kontrolu i odlučivanje o velikim dijelovima sopstvene teritorije.
“Stoga je neophodno hitno preispitivanje zakonske regulative odnosno redefinisanje nadležnosti Morskog dobra i usvajanje rješenja koja će primorskim opštinama obezbijediti punu autonomiju u upravljanju obalnim područjem. Pozivamo nadležne državne organe da uvaže ovaj stav svih primorskih opština i da omoguće vraćanje ingerencija lokalnim samoupravama, što će doprinijeti ravnomjernijem razvoju obale, boljem upravljanju resursima i većem učešću lokalnih zajednica u donošenju odluka koje direktno utiču na njihov ekonomski i turistički prosperitet”, kazali su iz Zajednice Opština.
Kako se navodi primorske opštine ostaju otvorene za dijalog i konstruktivnu saradnju u cilju donošenja najboljih rješenja.
Zakon u sukobu sa praksom
Iz Zajednice opština su podsjetili da su čelnici šest crnogorskih opština potpisali u decembru prošle godine, zajedničku Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i Zakona o lukama.
“U Inicijativi je navedeno da su Morskom obalom, kao najvrednijim dijelom crnogorske teritorije, sve do 1992. godine upravljale opštine. Nakon 1992. godine ovi poslovi se u cjelosti centralizuju osnivanjem Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom koje u ime države preuzima nadležnost za upravljanje morskom obalom. Počev od avgusta 2013. godine javno preduzeće ostvaruje svoje funkcije suprotno Zakonu o privrednim društvima, ali i Zakonu o unapređenju poslovnog ambijenta čijim je stupanjem na snagu prestao da važi Zakon o javnim preduzećima i kojim je utvrđen prelazni rok od tri godine za reorganizaciju javnih preduzeća u privredna društva”, kazali su u Zajednici opština, dodajući da u slučaju Morsko dobro ta zakonska obaveza do danas nije sprovedena, što dovodi u pitanje pravnu valjanost svih njegovih odluka koje su donesene po isteku navedenog roka.
Bonus video:
