Afera Abu Dabi puna sumnji na krivična djela

Firme dobijale milione bez ispunjenja uslova, projekte radila firma bliska bivšeg ministra Petra Ivanovića, sve proglašeno tajnim...
5574 pregleda 32 komentar(a)
Kako su firme bez obrtnih sredstava dobijale kredite?: Ivanović, Foto: Zoran Đurić
Kako su firme bez obrtnih sredstava dobijale kredite?: Ivanović, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 18.04.2019. 15:59h

Potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja iz 2016. godine Milorad Vujović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev za preduzimanje istrage povodom činjenica koje su objavljene u serijalu “Mehanizam” i drugim medijima u vezi sa spornom podjelom kredita i Razvojnim fondom Abu Dabija koju su sprovodili Ministarstvo poljoprivrede i Investiciono razvojni fond.

On traži da se utvrdi na osnovu čega je Ministarstvo poljoprivrede u projektu ADMAS primalo novac iz Abu Dabi fonda a zatim odobravalo kredite i time se bavilo bankarskom djelatnošću i ko je ovlastio ministre poljoprivrede iz tog perioda da takve ugovore potpisuju. Projekat je počet u junu 2015. godine kada je ministar poljoprivrede bio Petar Ivanović. Ministarstvo je od Fonda iz Abu Dabija dobilo 50 miliona dolara koje je kao kredite trebalo iskoristiti za razvoj poljoprivrede. Ministarstvo je odobrilo kredite za devet kompanija u ukupnom iznosu od 23 miliona dolara, dok je neraspoređeno ostalo još 27 miliona.

Vujović je naveo da se prema Zakonu o Centralnoj banci kreditnim poslovima mogu baviti samo banke i druge kreditne institucije. On je podsjetio da je za krivično djelo nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošću predviđena kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Vujović tužilaštvu navodi da se iz ugovora o kreditima koje je Ministarstvo poljoprivrede zaključivalo sa korisnicima kredita vidi da je Ministarstvo za potrebe ovog ADMAS otvorilo poseban račun u Prvoj banci, kao i da je dio kredita ostao nepodijeljen ali je na računu te banke.

“Smatram neophodnim da utvrdite kriterijum na osnovu kojeg je Ministarstvo odabralo navedenu banku i da uvidom u ugovor kojeg je Crna Gora zaključila sa Abu Dabi fondom za razvoj utvrdite da li je ugovorena i u kojoj visini je ugovorena kamata za neplasirana sredstva te da građane obavijestite o dodatnom teretu kojeg će morati da podnesu vraćajući dugove nastale neodgovornim ponašanjem, profesionalnom nesposobnošću ili svjesno i sa direktnim umišljajem donosilaca odluka”, naveo je Vujović u zahtjevu tužilaštvu.

On traži da se posebno ispita što su kredite dobijale kompanije koje, prema navodima ugovora, nijesu ispunjavale uslove. Kako je naveo kompanija Milkraft je dobila kredit od tri miliona eura i morala je da ima tri puta veća obrtna sredstva, a imala je svega 100 hiljada obrtnih sredstava. IM Gradina je takođe za isti kredit trebalo da ima devet miliona obrtnih sredstava, a imala je svega 370 hiljada, Agro Carine su trebale da imaju 7,5 miliona obrtnih sredstava a nijesu imali ni eura, dok je HM Durmitor umjesto šest miliona imao svega 575 hiljada za obrtna sredstva. Eko per je umjesto 7,5 miliona imao svega pola miliona, FML Nikšić - mljekara Nika nije imala obrtna sredstva a trebalo je da ima 3,6 miliona eura, dok je Vektra Jakić za kredit od tri miliona trebala da ima devet miliona eura a prikazala je 5,7 miliona eura obrtnih sredstava.

U Prvoj banci ostalo 27 miliona, nejasno pod kojim uslovima

Vujović kao posebno spornu navodi činjenicu da je biznis planove za većinu firmi uradila kompanija CEED konsalting, čiji je raniji osnivač bio tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović.

U zahtjevu tužilaštvu citirao je član 245 krivičnog zakona koji se odnosi na lažno prikazivanje činjenica ili njihovo prikrivanje kako bi se za sebe ili drugog obezbijedio kredit ili druga pogodnost za što je predviđena kazna zatvora do tri godine, kao i na korišćenje kredita za drugu namjenu gdje je kazna do dvije godine zatvora. Iste kazne predviđene su i za odgovorna osobe.

Vujović traži i da se objasni kakva dokumentacija o ovom slučaju je prošle sedmice izuzeta iz Ministarstva poljoprivrede kada je zaključkom Vlade iz juna 2017. godine zaduženo to ministarstvo da svu tu dokumentaciju preda Investicionom razvojnom fondu.

On zahtijeva i da se utvrdi zašto je ova dokumentacija proglašena tajnom, jer je to u suprotnosti sa Zakonom o tajnosti podataka.

“Smatram da je nedopustivo da se bilo kome, a posebno novinarima istraživačima, bez zakonskog osnova i samovoljno uskraćuje pristup informacijama o dodjeljivanju i trošenju sredstava za koje su date državne, odnosno garancije svih građana”, naveo je Vujović.

O nestalim nekretninama u Budvi tužilaštvo ćuti dvije i po godine

Vujović je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podsjetio da mu još nijesu odgovorili na zahtjev iz 2016. godine o nestanku popisnih listova i rješenja komisije iz katastra u Budvi koji su se odnosili na lokacije Zavala, Podkošljun i Jadranski sajam, odnosno nestanku dokaza na osnovu kojih se formira početno stanje katastarskih evidencija.

“Podnio sam vam sve dokaze o prisvajanju više miliona eura vrijedne državne na nekoliko lokacija u Budvi, čiji su akteri lokalni funkcioneri, službenici katastra i privatna lica koja su državljani Srbije, Italije i Južne Afrike, kao i dokaze koji upućuju na moguće učešće tada sudećeg sudije, kao i dokaze o učešću u preprodaji ove imovine današnjeg državnog tužioca iz osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru”, naveo je Vujović.

On podsjeća SDT da im je ovaj zahtjev poslao prije dvije godine i pet mjeseci i da nema nikakvu infrmaciju da li je po njemu postupano i ukoliko nije zašto nije, pa ponovo traži da ga o tome obavijeste.

Bonus video: