Ako prifali novca država će uzeti kredit od banaka

Posljednja emisija petogodišnjih euroobveznica u ukupnom iznosu od 300 miliona realizovana je u martu po kamatnoj stopi od 5,75 odsto godišnje
134 pregleda 12 komentar(a)
novac, Foto: Shutterstock
novac, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 11.04.2016. 19:11h

Ministarstvo finansija za sada ne planira novu emisiju euroobveznica, ali, kako su "Vijestima" kazali iz tog resora, postoji mogućnost da se postojeća emisija uveća ili da se zaključe finansijski aranžmani sa komercijalnim bankama, u cilju obezbjeđenja preostalih sredstava za finansiranje budžetske godine.

"Odluka o modelu finansiranja biće donijeta tokom godine, zavisno od situacije na tržištu", rekli su iz Ministarstva finansija.

Posljednja emisija petogodišnjih euroobveznica u ukupnom iznosu od 300 miliona realizovana je u martu po kamatnoj stopi od 5,75 odsto godišnje.

Proces prodaje su vodile četiri renomirane banke, koje su uoči prodaje napravile prospekt za investitore u kojem su ukazale na brojne rizike za otplatu glavnice i kamata na euroobveznice. Sitigrup, Dojče bank, Erste grupa i Sosiete ženeral su, između ostalog, navele da korupcija, pranje novca i organizovani kriminal u Crnoj Gori mogu zakočiti rast ekonomije, smanjiti sposobnost države da vraća dug i odložiti ili čak zaustaviti njeno pristupanje EU.

Iz Ministarstva tvrde da uredno servisiraju svoje obaveze i takva dinamika će se nastaviti u budućem periodu.

"Sve strane, ali i domaće obaveze, otplaćivaće se po definisanoj dinamici, i u tom dijelu ne postoji pitanje oko servisiranje obaveza“, kazali su iz Ministarstva.

U vezi sa rizicima koji su navedeni u prospektu evropskih banaka, kako navode, radi se o rizicima koji su sadržani i u dokumentaciji iz ranijih godina, tako da nijesu uticali na cijenu.

"Pomenuti rizici bili su sadržani i u prospektu iz 2015. godine, kada je cijena obveznice bila 3,875 odsto, kada je ostvarena najpovoljnija cijena, što pokazuje da pomenuti rizici nijesu imali uticaja na cijenu. Trenutna situacija na tržištu kapitala još je nestabilna. Skorašnja odluka FED-a da neće uvećavati kamatne stope naišla je na pozitivni odjek u investicionim krugovima. Međutim, zbog loše ekonomske i finansijske situacije u svijetu, prouzrokovane slabim ekonomskim rastom, još nije došlo do oporavka tržišta“, kažu iz Ministarstva.

Dodaju da je u tom dijelu i dalje neizvjesno kako će se kretati tržište u budućnosti, i kako će investitori reagovati na eventualne promjene.

"U vezi sa tim, potrebno je da dođe do bržeg ekonomskog rasta u Evropi, kao i u zemljama u razvoju, kako bi tržište pozitivno reagovalo, i samim tim, došlo do povoljnije situacije na tržištu obveznica“, objašnjavaju iz Ministarstva finansija.

Neće tražiti pomoć MMF

Vlada u ovom trenutku, ne planira aranžman sa MMF-om, odgovorili su iz Ministarstva na pitanje da li je u planu aranžman sa MMF-om zbog opasnosti da Crna Gora neće moći da servisira obaveze. Nezavisni analitičar Zarija Pejović kazao je ranije da će država prije ili kasnije tražiti pomoć MMF-a jer ima ozbiljan problem održivosti javnih finansija, što je jasno kada se uporedi javni dug i bruto domaći proizvod (BDP).

BDP je, prema preliminarnim podacima Monstata prošle godine porastao 3,2 odsto. To je znatno manje od očekivane Vladine procjene rasta od 4,3 odsto. Vlada je očekivala da će BDP iznositi 3,66 milijardi eura, a Monstat ga je sada procijenio na 3,59 milijardi.

Konačnu vrijednost BDP-a za 2015. Monstat će objaviti u septembru. Bord MMF-a je početkom marta preporučio Crnoj Gori da preduzme mjere i obuzda izdatke za plate u javnom sektoru, poboljša održivost penzijskog sistema i poveća ubiranje prihoda u cilju smanjenja javnog duga, koji bi u naredne tri godine mogao da pređe 80 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Bonus video: