Bukilić: Sigurnost informacionih sistema od hakerskih napada na nivou

„Lopovi su promijenili trend. Nema više oružanih pljački, već su se edukovali i napadaju preko internet mreže”, kazao je Bukilić
261 pregleda 4 komentar(a)
Haker, Foto: Shutterstock
Haker, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 28.02.2015. 19:25h

Hakeri su iz banaka širom svijeta za nekoliko mjeseci ukrali 900 miliona eura, a iz crnogorske Atlas banke navode da je sigurnost informacionih sistema na nivou.

Šef sigurnosti informacionog sistema Atlas banke, Mladen Bukilić, kazao je za Atlas televiziju da je nevjerovatno da su hakeri krali po deset miliona eura, a da to banka nije uočila.

“Tolike svote sigurno ne mogu izaći neprimijećeno. Vjerovatno su koristili neki vid socijalnog inžinjeringa, kao što je Fišing“, rekao je Bukilić.

On je objasnio da su hakeri vjerovatno krali manje cifre, tako što su infiltrirali Trojanca na kog zaposleni nesvjesno kliknu i tako sve informacije odlaze hakerima.

„Lopovi su promijenili trend. Nema više oružanih pljački, već su se edukovali i napadaju preko internet mreže”, kazao je Bukilić.

Na pitanje da li je Atlas ikada bila meta hakera, Bukilić je odgovorio da te informacije ne može dati.

“Trenutno se ponašaš kao haker, kao socijalni inžinjer koji od mene, kao šefa sigurnosti pokušavaš da dobiješ informacije o sistemu koji čuvam, ali ih, naravno, ne možeš dobiti”, odgovorio je on.

Prema njegovim riječima, klijenti banke ne treba da strahuju za novac koji je u njoj.

“Naravno da ne treba da strahuje za svoj novac koji je u banci. Atlas banka primjenjuje pravila i ponaša se po zakonu. Imamo fizičku, tehničku i logičku zaštitu u kojoj je sve vezano za određenu lozinku i šifru”, objasnio je Bukilić.

Mehanizmi za zaštitu podataka precizirani su Uredbom o mjerama informacione bezbjednost iz 2010. Godine, a Atlas banka godišnje provjerava ranjivost sistema.

Ranjivost, kako je objasnio, testiraju firme i pojedinci iz inostranstva.

“Ukoliko primijete da postoje ranjivosti, oni daju detaljan izvještaj o tome gdje se ta ranjivost nalazi i kako da se spriječi njeno ponovno pojavljivanje”, poručio je Bukilić.

Bukilić je istakao da hakeri jesu opasnost ali ne pretjerana jer je u fokusu svake banke rezervni scenario koji je uvjek spreman u slučaju zemljotresa, požara ili poplave.

Ukoliko bi se neka od prirodnih pojava desila, kako je kazao, banka ima alternativnu lokaciju na kojoj se nalaze svi podaci, tako da, „i kad bi fizički nestala, ona bi nastavila da radi na drugoj lokaciji koja se, dok se to ne desi, čuva kao tajna“.

Bonus video: