Bulajić: Predložene izmjene i dopune Zakona obezbijediće ravnomjernije propadanje

"Trebalo bi da je sjever razvijeniji, pa da vuče cijelu zemlju, ali kod nas je sve obrnuto", poručio je Bulajić
64 pregleda 1 komentar(a)
Strahinja Bulajić, Foto: Boris Pejović
Strahinja Bulajić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 31.03.2015. 14:55h

Predložene izmjene i dopuna Zakona o regionalnom razvoju su tehničkog karaktera i stvaraju privid brige za sjeverni region, ocijenili su poslanici opozicionih partija, dok je ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, saopštio da je suština u povećanju konkurentnosti.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Vladislav Bojović, kazao je da su predložene izmjene tehničkog karaktera i da Zakon o regionalnom razvoju samo egzistira u pravnom sistemu Crne Gore kako bi se stvorio privid brige za sjever.

"Da li je taj zakon zaustavio odliv stanovništva sa sjevera ili je doprinio pokretanju proizvodnje ili otvaranju novih radnih mjesta? Nije. Vlada gleda sjever kao resurs koji treba iskoristiti", rekao je Bojović.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Radosav Nišavić, saopštio je da su sve strategije regionalnog razvoja imale za posljedicu migracije sa sjevera prema jugu i Podgorici, kao i zatvaranje hiljada radnih mjesta u sjevernom regionu.

On je podsjetio da je prihod po stanovniku najmanji u sjevernim opštinama, a visina zarada značajno manja nego u ostalim djelovima Crne Gore.

"U zakonu je sve lijepo, ali je stvarnost mnogo drugačija. Ljudi na sjeveru uglavnom razmišljaju kako da se prehrane i kako da se odsele", poručio je Nišavić.

Poslanik DF-a, Strahinja Bulajić, smatra da predložene izmjene i dopune Zakona neće obezbijediti ravnomjerniji razvoj, već ravnomjernije propadanje.

On je dodao da sjeverni region ima brojne potencijale, naročito za razvoj poljoprivrede i energetike, koje bi trebalo da budu ključne razvojne oblasti Crne Gore.

"Trebalo bi da je sjever razvijeniji, pa da vuče cijelu zemlju, ali kod nas je sve obrnuto", poručio je Bulajić.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Rešid Adrović, naveo je da podsticajne mjere predviđene izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju ne obavezuju na primjenu, zbog čega bi trebalo da usvojiti obavezujuće norme.

On je podsjetio da se u ovoj godini očekuje početak realizacije najvećeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori, odnosno gradnja prioritetne dionice autoputa Bar-Boljari od Smokovca do Mateševa

"Nadamo se da će se to pozitivno odraziti na sjeverni region", poručio je Adrović.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Izet Bralić, naveo je da bi bio srećniji kada bi razlog rasprave bila analiza neostvarenog plana regionalnog razvoja, kao i da podsticajnim mjerama nije predviđeno oslobađanje od obaveza.

On smatra da sjeverni region ima potencijala za razvoj planinskog turizma, naročito kada je riječ o projektu Bjalasica Komovi, kao i da bi Vlada trebalo da donese akcioni plan zapošljavanja na sjeveru.

"Slobodna radna mjesta su na primorju ili u Podgorici, a nezaposleni na sjeveru", rekao je Bralić.

Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić, saopštio je da je u Crnoj Gori dugi niz godina na snazi ekonomsko osiromašenje sjevera, ali i da je vlast podjednako loše radila za sve regione.

"Štetu trpimo svi, najviše sjever, ali nijesu bez štete prošli ni centralni, ni južni region", poručio je Bojanić.

Poslanica Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić, kazala je da su građani sjevera, koji je bogat resursima, siromašni zato što nema političkih predstavnika iz tog dijela zemlje koji bi se borili za svoj grad i kraj, umjesto za privilegije svoje porodice.

"Rezultati su poražavajući. Sjever dobija svega osam odsto državne pomoći iako čini 53 odsto teritorije. Sjeverni region je 2013. godine dobio 1,7 miliona EUR državne pomoći, a Podgorica skoro 89 miliona", saopštila je Jasavić.

Ona je dodala da se na sjeveru dešava masovno iseljavanje, koje vlast ignoriše.

"Samo u posljednja dva mjeseca sa sjevera se iselilo dvije hiljade ljudi, uglavnom u inostranstvo, a vlast ignoriše tu činjenicu", kazala je Jasavić i dodala da je neophodno formirati Ligu za sjever i iskoristiti mogućnosti povlačenja sredstava iz IPA fondova.

Novica Stanić iz Kluba samostalnih poslanika smatra da je neophodno formirati politički pokret koji bi se borio za sjever, jer „podgorička ruka uzima, a ne daje“.

Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, naveo je da sjeverni region ima potencijala za razvoj drvne industrije i turizma i apelovao da se mora oživjeti sjever.

Poslanik Bošnjačke stranke, Rešad Sijarić, kazao je da bi pitanjem regionalnog razvoja trebalo da se bavi jedno ministarstvo, umjeto više njih.

"Predlog izmjena i dopuna ne ostavlja mnogo prostora za amandmansko djelovanje, zbog čega ga treba povući iz skupštinske procedure", rekao je Sijarić.

Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, kazao je da je suština u povećanju konkurentnosti svake optine pojedinačno i rad na apsorpcionoj moći kapaciteta na sjeveru.

"Negativni trendovi u regionalnom razvoju nijeus ništa što je specifično za Crnu Goru. Depopulacija manje razvijenih regiona je globalni trend protiv toga se bore sve evropske vlade", rekao je Kavarić.

On je dodao da su podsticajne mjere koje se odnose na oslobađanje od obaveza predviđene Zakonom o državnoj pomoći.

„Veće plate i beneficirani radni staž nije nešto što se može uvesti dekretom, već je neophodno stvoriti uslove za to“, poručio je Kavarić.

On je saopštio da je osnovni razlog za donošenje izmjena i dopuna Zakona, koji je na snazi od aprila 2011. godine, promjena teritorijelne organizacije Crne Gore, kojom su Petnjica i Gusinje dobile status opština.

"Slažem se da su izmjene tehničke, ali je njihovo djelovanje suštinsko", rekao je Kavarić.

Poslanici su počeli raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti.

Iz opozicije su tokom rasprave ukazali na visoku stopu nezaposlenosti ocjenjujući da je stopa od 15 odsto fiktivna.

Janko Vučinić iz DF-a je naveo da se radi o kozmetičkim promjenama Zakona koje neće promijeniti stanje na tržištu rada.

Snežana Jonica iz SNP-a smatra da postojeće zakonsko rješenje nije kvalitetno i najavila je amandmane.

Ona je podsjetila na glavne probleme na tržištu rada kao što je disproporcija, visoka regionalna i nezaposlenost među mladima i teže zapošljivim osobama.

Bonus video: