Centralna banka (CBCG) priprema Zakon o oporavku i sanaciji banaka kojim će se urediti uslovi i metodi sanacije banaka od sistemskog značaja. Cilj tog zakona je da se obezbijede uslovi za jačanje stabilnosti finansijskog sistema u slučajevima problema kod značajnijih banaka.
Zakonom će se urediti pravila, postupci i instrumenti za sanaciju banaka, ovlašćenja i zadaci sanacionog tijela. Planirano je da se osnuje sanacioni fond i da se zakonom definiše finansiranje, korišćenje novca iz fonda i upravljanje tim novcem. Iz CBCG su objasnili da zakon neće predviđati da se novcem iz državnog budžeta spasava neka banka.
“Izrada Zakona o sanaciji banaka je u toku. Početak njegove primjene očekuje se nakon što predlog teksta zakona prođe redovnu proceduru (javna rasprava i mišljenje Evropske komisije), predlaganje i usvajanje u Skupštini. Planirani rok za njegovo usvajanje je kraj ove godine”, rečeno je “Vijestima” iz CBCG.
Kako su objasnili tim zakonom se u pravni poredak Crne Gore implementira Direktiva 2014/59/EU od 15. maja 2014. godine o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicionih društava (BRRD).
“Sastavni dio Direktive 2014/59/EU su i preventivne mjere - obaveza priprema i ažuriranje planova oporavka banaka. Tim planovima se predviđaju mjere koje banke treba da preduzmu za popravljanje svog finansijskog položaja nakon značajnog pogoršanja. To će biti posebno od značaja zato što će se na taj način ojačati poslovanje banaka i spriječiti njihov prekomjerni rast ili preuzimaje prekomjernog rizika. Centralna banka će kroz planove oporavka imati sve potrebne informacije i moći će da identifikuje i osigura nastavak ključnih funkcija banke“, objasnili su iz CBCG.
Dodaju da u skladu sa Direktivom 2014/59/EU država uspostavlja svoje domaće aranžmane finansiranja preko fonda čiju upotrebu može da pokrene organ nadležan za sanaciju.
„Ova Direktiva ne propisuje da se od države zahtijeva finansiranje sanacije sredstvima iz opšteg budžeta“, istakli su u CBCG.
Na pitanje „Vijesti“ da li ima neka banka u sistemu kojoj je potrebna pomoć, iz CBCG su naglasili da je bankarski sistem stabilan, solventan i visoko likvidan.
Država je 2008. godine donijela posebni zakon o pomoći bankama u slučaju krize i tada je te povlastice iskoristila Prva banka čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, brat bivšeg premijera Mila Đukanovića. Tada je iz budžeta obezbijeđeno 44 miliona eura da bi se banka izukla iz krize, a taj novac je “vraćen”u četiri rate.
Prva banka imala je tada podršku državnih firmi i institucija u vraćanju pozajmice, posebno Trezora. Najsumnjivije je vraćena prva rata od 11 miliona, tako što je 13. marta 2009. iz državnog Trezora uplaćen milion eura na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj banci. Banka je taj isti milion odmah skinula sa računa i uplatila ga Trezoru na ima vraćanja prve rate kredita. U roku kraćem od pola sata, Trezor je 11 puta uplatio taj milion na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj banci, a banka je taj isti milion svaki put vraćala Trezoru kao dug za prvu ratu.
I vraćanje treće rate je bilo sumnjivo. Prva banka je vratila tu ratu sukcesivno u periodu od 14. do 17. septembra. U ta četiri dana, iz državnog Trezora na računima u Prvoj banci novac su dobili EPCG (oko 6 miliona), Regionalni vodovod (3 miliona), Fond PIO (2,8 miliona), Željeznička infrastruktura (oko 800.000). Taj novac je bio dovoljan da banci popravi likvidnost i vrati ratu.
Druga rata uplaćena je na sličan način, a četvrta u oktobru, prije vremena, jer je u tom trenutku na račun Prve banke stigao novac od dokapitalizacije i prodaje manjinskih akcija Elektroprivrede italijanskoj kompaniji A2A.
Region prihvatio Direktivu
Iz Centralne banke su kazali da u okruženju postoje različiti pristupi i načini primjene Direktive 2014/59/EU.
„U Hrvatskoj, državi članici Evropske unije, ta Direktiva je transponovana kroz Zakon o sanaciji kreditnih insitucija i investicijskih društava, dok je Bosna i Hercegovina u fazi usvajanja pojedinih odredbi Direktive 2014/59/EU kroz Zakon o bankama. Republika Srbija je kroz Zakon o bankama takođe transponovala određene odredbe te Direktive“, objasnili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji Crne Gore regionalna iskustva u primjeni ove direktive EU.
Bonus video:
