CBCG stopirao naplatu mjenica - Vijesti.me
ODLUKA USTAVNOG SUDA SE PRIMJENJUJE U PRAKSI

CBCG stopirao naplatu mjenica

Bankari nezadovoljni odlukom, smatraju da će negativni efekti biti pravna nesigurnost i povećanje troškova kod javnih izvršitelja

Centralna banka Crne Gore, CBCG
Centralna banka Crne Gore, CBCG (Foto: Boris Pejović)

Centralna banka ( CBCG ) stopirala je sva podnijeta rješenja za naplatu duga mjenicom, nakon što je Ustavni sud ukinuo član 218a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju pitanje.

Tu odluku vrhovna monetarna institucija objavila je 15. decembra na sajtu gdje je pozvala sve koji su podnijeli mjenice za naplatu da ih preuzmu u prstorijama vrhovne monetarne institucije.

Odlukom  CBCG  nijesu zadovoljni u Udruženju banaka (UBCG). Bankari smatraju da će negativni efekti biti pravna nesigurnost, kao i sporiji postupak i povećanje troškova realizacije mjenica preko javnih izvršitelja. Uz to, banke mogu izgubiti redosljed u blokadama, čime se unosi dodatna konfuzija i nepovjerenje u čitav postupak.

Vrhovna monetarna institucija je naprije bila planirala da sva započeta izvršenja direktno podnijetih mjenica prije 17. novembra ( kad je zvanično na snagu stupila odluka Ustavnog suda) nastavi o čemu su “Vijesti ” ranije pisale.

Ustavni sud je na sjednici 29. septembra donio odluku kojom je ukinuo sporni član, a koja je zvanično 17. novembra objavljena u Službenom listu.

Taj član zakona je sporan jer je omogućavao naplatu potraživanja preko mjenice prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju i bez mogućnosti žalbe.

Kako je  CBCG  saopštio, u oktobru, od juna 2014. godine su dostavljene 5.533 mjenice po osnovu kojih se potražuje 176,64 miliona eura, od čega je naplaćeno i 41,3 miliona eura, a ostatak duga je bio 133,5 miliona.

Prema podacima  CBCG , najveći broj mjenica su podnijele banke i to 3.504 koje su potraživale 134,5 miliona. Od te sume su naplatile 31 milion eura.

Sporni član 218a Skupština je usvojila u junu 2014. godine, kao amandman tadašnjeg poslanika Damira Šehovića, a inicijativu za ocjenu zakonitosti tog člana Ustavnom sudu su prije više od dvije godine podnio poslanik Aleksandar Damjanović.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banka (UBCG) i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao je “ Vijestima” da su sve banke 18. decembra dobile dopis od  CBCG  kojim su obaviještene da su mjenice koje su u prethodnom periodu dostavili na izvršenje i blokirali neuredne dužnike, nevažeće, te da su istim dopisom pozvani da preuzmu mjenice i da pokušaju da ih naplate na drugi način u skladu sa Zakonom o izvršenju.

Zaimović je kazao da su posljedice odluke Ustavnog suda po banke višestruke i negativne.

“Od pravne nesigurnosti, kao najznačajnijeg negativnog efekta, koji će izazivati dodatni oprez kod bankara u sagledavanju rizika poslovanja u takvom ambijentu, preko sporijeg postupka i povećanih troškova realizacije mjenica preko javnih izvršitelja, pa do veoma bitnog detalja, a to je da banke mogu izgubiti redosljed u blokadama, čime se unosi dodatna konfuzija i nepovjerenje u čitav postupak”, rekao je Zaimović

Esad Zaimović
Esad Zaimović(Foto: Arhiva "Vijesti")

On je dodao da je nesporno da narušena pravna sigurnost, koja je inače bila na veoma niskom nivou.

“Jedna od glavnih primjedbi svih banaka se upravo odnosi na neadekvatan pravni okvir u kome poslujemo i koji je kreiran tako da štiti dužnike banaka ili preciznije predstavlja veliki problem bankarima u naplati potraživanja kroz realizaciju kolaterala. Taj problem je hroničan, traje godinama, bez neke izvjesnosti da će uskoro biti kvalitetno riješen”, kazao je Zaimović.

Neefikasan  pravosudni sistem i nepredvidivost u poslovanju predstavljaju veliki izazov za banke

Zaimović je kazao da beskrajni sudski postupci,  neefikasan  pravosudni sistem i nepredvidivost u daljem poslovanju predstavljaju veliki izazov za banke.

“Još kada dođe do situacije da se neko od rješenja stavi van snage, kao što imamo slučaj sa poništavanjem dijela Zakona o izvršenju od strane Ustavnog suda, onda se banke stavljaju u veoma tešku situaciju da realizuju svoja potraživanja od neurednih dužnika. Bez ambicije da procjenjujemo ko je kriv za novonastalu situaciju, da li oni koji su predložili sporne odredbe bez analize ustavnog osnova, ili oni koji su ih usvojili, ili CBCG, koja nas je na ovakav način obavijestila, treba istaći da banke trpe najveće posledice”, kazao je Zaimović.

On je kazao da, imajući u vidu tajmig dobijanja dopisa, CBCG bankari nisu bili u mogućnosti da adekvatno reaguju,jer je većina direktora odsutna zbog božićnih praznika.

“ Istovremeno smo se trudili za što bolju organizaciju naplate mjenica preko javnih izvršitelja, kao bismo preduprijedili eventualne štete koje mogu nastati”, rekao je Zaimović.