U trezoru Centralne banke (CBCG) ima dovoljno novca u apoenima od cent, dva i pet ali, iz nekog razloga, te kovanice uporno ne stižu do novčanika građana Crne Gore, najčešće zato što im ih u trgovinama ni ne ponude.
Sa tim podatkom saglasni su predstavnici civilnog sektora koji pokušavaju da unaprijede prava potrošača kao i Centralne banke.
Iznosi kojima do cijelog broja nedostaje cent, primjera radi 1,99 eura, odličan su mamac za potrošače koji će na kasi taj proizvod obavezno, i kao po pravilu bez pogovora, platiti dva eura.
Ukoliko u lancu marketa koji ima 25 prodavnica u svakoj od njih makar 30 građana dnevno ostavi po cent, proizilazi da vlasnik marketa samo po tom osnovu tokom 30 dana u mjesecu prihoduje 225 eura
"Obaveza prodavca je da vrati tačan kusur, ali je i obaveza potrošača da traži svaki svoj cent. Najčešće potrošači ne žele iznos manji od 10 centi, ali kad ga traže obavezno ga dobiju i oko toga nema rasprave", saopšteno je iz marketa.
Takođe, tvrde da ništa ne zarade na taj način jer često cijene obračunavaju i na svoju štetu pa ako mušteriji treba da se vrate tri centa, on dobije novčić od pet centi. Ko traži, prema njihovim riječima, dobije svaki cent.
"Ja im vjerujem da je tako kao što kažu jer danas dok sam čekao na kasi u jednom marketu čovjek koji je imao račun od 1,53 eura insistirao je da mu prodavačica, koja je htjela da naplati 1,50 eura uzme još tri centa i njemu vrati dva. Ona je uspjela da nađe tako sitan novac“, kazao je predsjednik nevladine organizacije za zaštitu prava potrošača ECOM Milan Mijović.
On je istakao da su takve situacije rijetkost i da najčešće građani odlaze od kase ni ne osvrćući se za sitnim novčićima.
"Takvo ponašanje jeste problematično i govori dosta o nama. Mi nijesmo bogat narod, ali lako odustajemo od svojih tri ili četiri centa. U razvijenijim zemljama tako nešta ne mogu ni da zamisle. Podrazumijeva se da će im biti vraćen svaki cent koji ne ulazi u cijenu proizvoda", rekao je Mijović
Prema njegovim riječima loša navika građana se teško može promijeniti jer se u javnosti taj problem više puta potencirao, ali su promjene u ponašanju i shvatanjima izostale.
"Da su potrošači savjesniji i trgovci bi bili bolji", smatra Mijović.
Direktor Trezora CBCG Todor Cicmil je kazao da novca ima dvoljno i da oni redovno snabdijevaju banke svim apoenima, a da one dalje novac distribuiraju trgovinama.
"Za 'nestašicu' apoena od cent i dva u trgovinama odgovorni su trgovci zato što vjerovatno ne nude ove apoene ili su pak već zaokružili cijene i na taj način izbjegavaju upotrebu sitnih apoena. Definitivno, ne radi se o nestašici najsitnijih kovanica eura u prometu već jednostavno trgovine ne trebuju ovaj novac od banaka, a banke ga ne trebuju od Centralne banke“, pojasnio je Cicmil.
Siromašni a rasipni
Ispostavlja se da apoeni od cent, dva, pa i pet za, po svim mjerilima, siromašne građane Crne Gore, zapravo, i nijesu novac.
Ipak, ukoliko u lancu marketa koji ima 25 prodavnica u svakoj od njih makar 30 građana dnevno ostavi po cent, proizilazi da vlasnik marketa samo po tom osnovu tokom 30 dana u mjesecu prihoduje 225 eura.
Na godišnjem nivou to je suma od 2.700 eura. Iz ove računice su, naravno, izuzete cijene koje trgovci, kako tvrde, zaokružuju na svoju štetu odnosno njihovi gubici po tom osnovu.
Traženje kovanice od pet centi
Kao interesantan podatak direktor Trezora je istakao da su Centralnoj banci u toku 2012. godine banke „vratile“, odnosno uplatile, tri puta više kovanica od dva centa, nego što su banke uzele od njih.
"Ipak, kovanica od pet centi je u toku prošle godine bila najtraženija gledajući sa aspekta količina ovog apoena koje smo isplatili bankama u odnosu na količine koje su banke uplatile prema nama jer smo pustili devet puta više nego što su nam banke vratile“, objasnio je Cicmil.
On je dodao da slijedi apoen od deset centi koji je bio četiri puta više traženen.Oko dva puta veći odliv od priliva je bio kod apoena od dvadeset i pedeset centi.
Odliv je zabilježen i kod kovanice od jednog eura, dok imaju konstantan i vrlo značajan priliv apoena od dva eura.
Galerija
Bonus video:
