Zemlje regiona nastavile su trend smanjenja poreza i doprinosa na zarade da bi omogućili poslodavcima da povećaju plate svojim zaposlenima i time ih zadržali od odlaska u zemlje EU.
Nakon što su u julu u Republici Srpskoj smanjeni doprinosi i do 70 odsto na povećani dio zarade, Vlada drugog entiteta, Federacije, predložila je izmjene zakona o porezu i o doprinosima kako bi na prosječnu zaradu dažbine bile manje za oko 60 eura. Vlada Sjeverne Makedonije predložila je zakon kojim se poslodavci koji povećaju zarade zaposlenima za iznos do 100 eura oslobađaju poreza i doprinosa na taj iznos.
U Srbiji od naredne godine povećavaju neoporezivi dio zarade sa 130 na 139 eura, minimalnu zaradu za 11 odsto na 258 eura, a doprinose poslodavcima smanjuju za 0,5 odsto bruto zarade. U Hrvatskoj Vlada je predložila povećanje neoporezivog dijala zarade sa 510 na 560 eura, kao i uvođenje više mogućnosti da poslodavci isplaćuju zaposlenima neporezive nagrade i naknade, kao i da se ne oporezuje prihod koji zaposleni uplaćuje na dodatno zdravstveno osiguranje. Oni očekuju da će samo ove mjere uticati da se prosječna zarada poveća sa sadašnjih 875 za dvadesetak eura.
U Crnoj Gori od zvanično prikazanog ekonomskog rasta i punjenja državne kase korist nemaju ni zaposleni ni poslodavci, a na snazi ostaju brojni krizni porezi. Vlada je od jula smanjila samo doprinose na zdravstvo za dva procenta poena, zajedno sa povećanjem minimalne zarade sa 193 na 222 eura. Jedino novo što je obećano je da će od naredne godine ukinuti takozvani “krizni porez” od dva odsto na iznos preko prosječne bruto zarade.
Skupština je dva puta odbila i da u dnevni red uvrsti i raspravlja o predlogu SDP-a da se doprinosi na teret poslodavca zbirno smanje za još četiri odsto, kako bi opterećenje poslodavaca bilo na nivou regiona. Crna Gora jedina nema neoporezovani dio zarade. Svjetska banka je prije dva dana u izvještaju navela da Crna Gora ima previsoke dažbine na zarade i da treba da ih smanji.
CG lider po opterećenju
Poslodavci u Crnoj Gori već godinama ukazuju na prevelike dažbine na zarade, koje se u susjednim državama postepeno smanjuju kao i na to da se uvede neoporezivi dio zarade. Vlada je tada odbila uvođenje neoporezivog dijela zarade.
Vlada FBiH predložila je po hitnom postupku Skupštini tog entiteta da poveća neoporezivi dio zarade na 800 maraka, što je 410 eura. Istovremeno je na veće zarade porez povećan sa 10 na 13 odsto, a smanjeni doprinosi na teret poslodavca. Ovim se, kako je objašnjeno, ukupne dažbine smanjuju sa 41,5 odsto bruto zarade na 32,5. Na prosječnu zaradu dažbine bi bile niže za oko 60 eura.
U Crnoj Gori sada dažbine iznose 41,5 odsto bruto zarade i najveće su u regionu.
Prosječna neto zarada u FBiH, sa neoporezivim dijelom, toplim obrokom, iznosi 944 marke, što je oko 482 eura. Na taj iznos poslodavci u tom entitetu bi prema novom obračunu, platili još ukupno 258 eura. Na iznos neto zarade od 482 eura u Crnoj Gori, poslodavac sada plati još 311 eura ili 53 eura više nego u FBiH. Poslodavci u ovom dijelu BiH ipak nijesu zadovoljni konačnim predlogom, jer smatraju da su im potrebne još veće olakšice. Traže da im Vlada garantuje da će nastaviti da smanjuju doprinose kako budu rasli budžetski prihodi tog entiteta, da se stopa za ostale dohotke ne povećava sa 10 na 13 odsto, kao i da se u paketu usvoji izmjena zakona kojim bi bili oslobađani od plaćanja poreza na dobit u slučaju reinvestiranja. Predlog da se privrednici oslobode poreza na dio dobiti koju reinvestiraju, dala je i Privredna komora Crne Gore, a iz Vlade je saopšteno da će je analizirati.
Ni sindikati u FBiH nijesu u potpunosti zadovoljni Vladinim predlogom jer, prema njihovom tumačenju, nema jasnih garancija da će poslodavci povećati plate zaposlenima za smanjeni iznos poreza i doprinosa. Oni traže da se neporezovani dio poveća na iznos prosječne zarade i da se jasno precizira da se za umanjenje poreza poveća zarada.
Vlada u ovom entitetu, zbog izostanka političkog dogovora i nejasne većine u novom sazivu, nije izabrana ni godinu nakon proteklih izbora već je sastav iz prethodnog saziva nastavio da radi. Zbog toga, većina za izglasavanje zakona zavisi od više stranaka različite programske orjentacije.
Brine i iseljavanje
Većinom opoziciona SDP BiH traži da se minimalna zarada odredi na iznos od 55 odsto prosječne i svoj glas za ovaj zakon time uslovljava. Neke manje partije, od kojih takođe može zavisiti većina, traže povećanje neoporezivog dijela zarade na 1.000 maraka. HDZ BiH nezadovoljan je predlogom da se oporezuju svi dobici od igara na sreću,... Tako da je jučerašnje glasanje o ovom predlogu odloženo.
U Crnoj Gori nema ni rasprave o ovoj temi iako se povećava iseljavanje stanovništva zbog loših uslova života. Prošle godine tri hiljade građana Crne Gore dobilo je usljeničke vize za zemlje EU. Od martu iduće godine u Njemačkoj, koja je i do sada bila najčešća destinaciji za pokretanje novog života, važiće ista pravila za zapošljavanje za Njemce, za građane drugih država EU kao i za zemlje kandidate.
U posljednje tri godine plata u Crnoj Gori je povećana za 3,2 odsto, dok je stopa inflacije iznosila 5,5 odsto. U BiH prosječna zarada je u istom pariodu povećana na 8,5 odsto, dok je inflacija bila 4,2 odsto.
Bonus video:
