Investiciono-razvojni fond (IRF) trenutno analizira kredite iz Abu Dabi fonda, a u toku je i namjenska kontrola upotrebe tog novca, rekli su „Vijestima“ iz IRF-a kojem je dodijeljena implementacija projekta.
„Trenutno se radi na analizi zatečenog stanja na terenu i neophodne dokumentacije za investicije koje su bile predmet kreditnog aranžmana“, kazali su iz IRF-a odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li su se stekli uslovi za raskid nekih ugovora u okviru ADMAS projekta i kojih. Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede od 50 miliona dolara potpisan je u junu 2015. u sjedištu Abu Dabi fonda za razvoj (ADFD) u Abu Dabiju. Sporazum su sa predstavnicima arapskog fonda potpisali tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i direktor IRF-a Zoran Vukčević.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu ministar Milutin Simović, podsjetili su da je Vlada implementaciju cjelokupnog projekta dodijelila IRF-u, shodno zaključku od 22. juna 2017, koja podrazumijeva praćenje realizacije već ugovorenih i ugovaranje novih projekata.
“ADMAS projekat je modifikovan sa ciljem da obezbijedi širi obuhvat korisnika i otvori nove mogućnosti za veći broj proizvođača u Crnoj Gori. Vjerujemo da će novi koncept obezbijediti novu vrijednost, povećati konkurentost naše poljoprivredne proizvodnje, dati nove proizvode, omogućiti supstituciju uvoza, povećati izvoz, otvoriti nova radna mjesta i postojeća učiniti kvalitetnijim”, rekao je “Vijestima” generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanje Blagota Radulović.
Iz IRF-a su kazali da su u novembru 2017. preuzeli dokumentaciju ADMAS projekta i do marta 2018. godine IRF je sa predstavnicima arapskog fonda usaglašavao dalju realizaciju kreditnog aranžmana. „Nakon postignutog dogovora, 29. marta 2018. godine objavljen je javni poziv za realizaciju ADMAS projekta u sredstvima javnog informisanja, kada je IRF i faktički preuzeo vođenje te kreditne linije sa crnogorske strane“, rekli su iz IRF-a.
Iz IRF-a i Ministarstva nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa analizama konsultantske kompanije Fideliti konsalting, koje su pokazale da su kredite iz Abu Dabi fonda, za koje je država dala garancije, nenamjenski trošili Milkraft Leche, IM Gradina i Carine.
U analizi Fidelitija (www.finomen.me), koje su podijeljene na društvenim mrežama, navodi se da nema ništa od najavljenih investicija Milkrafta od 20 miliona eura i, prema bilansima, do sada je uloženo oko 2,7 miliona eura i to iz kredita, ako se posmatraju ulaganja samo kompanije Milkraft Leche (osnivač Dragan Burić). Milkraft Leche je dobio kredit iz Abu Dabi fonda od tri miliona dolara. Prema analizi, ako se posmatraju ulaganja i povezane kompanije Milkraft, u osnovna sredstva ove kompanije je uloženo oko četiri miliona eura iz kapitala koji iznosi 5,3 miliona eura, što znači da je u projekat mljekare u Pavinom Polju ukupno uloženo 6,7 miliona eura.
„Dakle, 20 miliona eura je prodaja investicione magle kako bi se valjda impresionirali ljudi koji ne znaju ništa o ovom biznisu. Dodatno, hipoteka koja služi kao kolateral za kredit iz Abu Dabi fonda je upisana na imovinu i kompanije Milkraft i kompanije Milkraft Leche. Da li zaista izgradnja mljekare sa opremom može da košta 6,7 miliona eura ili je u pitanju naduvavanje faktura i izvlačenje novca iz kompanije kroz kreditno zaduženje od 2,7 miliona eura?“, pitaju iz Fidelitija. Dodaju da najveće kompanije u Crnoj Gori koje se godinama bave preradom mlijeka i proizvodnjom sireva a koje bilježe milionske prihode, imaju osnovna sredstva od oko 1,2 miliona eura, što je pet puta manje od projekta mljekare na Pavinom Polju.
Fideliti je analizirao i bilanse IM Gradina iz Rožaja koja je takođe dobila kredit od tri miliona dolara za “izgradnju nove farme za tov junadi, rekonstrukciju postojeće klanice kao i rekonstrukciju postojeće farme, sa ciljem unapređenja i proširenja trenutnih kapaciteta kompanije radi poboljšanja konkurentnosti na domaćem i regionalnom tržištu”. U 2017. godini, kompanija IM Gradina (osnivač Darmin Škrijelj) je ubilježila stanje dugoročnih kredita u iznosu od 989.603 eura.
„Ako su povukli pare iz Abu Dabi fonda (vrlo važna premisa za tekst, a i ne vidimo ko bi im drugi dao pare) zaključujemo sljedeće: kako je namjena kredita bila ‘izgradnja nove farme za tov junadi, rekonstrukciju postojeće klanice kao i rekonstrukciju postojeće farme’, valjda bi to trebalo da se nalazi u aktivi bilansa stanja i to u dijelu Stalna sredstva“, navodi se, između ostalog, u analizi i dodaje da u bilansu nema iznosa od skoro milion eura koji treba da utroši u osnovna sredstva.
Osnovna sredstva na kraju 2017. godine iznose 119.470 eura i povećana su za 75.000 eura u odnosu na 2016.
“U prevodu – IM Gradina je pare iz kredita koje su namijenjene za investicije trošila – neđe drugo. U dodatnom prevodu - pare iz kredita su se trošile nenamjenski, što je osnova za raskid ugovora o kreditu”, smatraju u Fidelitiju.
Preduzeće Agro Carine doo iz Podgorice dobilo je 2,5 miliona dolara za proširenje farme ovaca, proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda i povezivanje poljoprivrede i turizma na Pišču i Pivi. Prema zvaničnim podacima iz CRPS, ova kompanija je obrisana 20. jula 2017. godine, a njen osnivač bila je kompanija Carine Podgorica, Čedomira Popovića.
Prema podacima iz bilansa za 2016. godinu, kompanija Agro Carine je uložila 66.685 eura u osnovna sredstva, dok je 2.109.395 eura, kako se dodaje, oročila, jer se nalaze na poziciji kraktoročni finansijski plasmani.
“Drugim riječima, pare im stoje na računu i ne koriste se za investiciju, što je valjda bila prvobitna namjena ovog kredita”, kažu iz Fidelitija. Iz Ministarstva su ranije kazali da je od 11 potpisanih ugovora za korišćenje kredita iz Abu Dabi fonda, devet korisnika ispunilo sve uslove da dobije kredit i po tom osnovu je povučeno 23,2 miliona dolara. Ukupna vrijednost 11 potpisanih ugovora je 26,2 miliona dolara. Osim Milkrafta, Gradine i Carina, novac je dobila i Vektra Jakić (tri miliona), Eko per iz Šavnika (2,5 miliona), FML Nikšić (1,2 miliona), Mesopromet-Franca (tri miliona), HM Durmitor (dva miliona) i Goranović (tri miliona eura). Firme koje su aplicirale za kredit, a nijesu ispunile uslov su Bjelasica Rada koja je trebalo da uloži dva miliona u istoimenu u fabriku mineralne vode, kao i CG i Power Serv iz Nikšića koja je tražila milion za kupovinu opreme za proizvodnju drvene ambalaže.
Državni organi mogu da daju kredite bez dozvole CBCG
Iz Centralne banke su na pitanje “Vijesti” da li je Ministarstvu poljoprivrede bila potrebna dozvola CBCG za odobravanje kredita iz Abu Dabi fonda odgovorili da nijesu ovlašćeni niti su u obavezi da izdaje dozvolu za odobravanje kredita bilo kom državnom organu ili državnoj instituciji. “U konkretnom slučaju ne radi se o obavljanju kreditnih poslova u vidu djelatnosti ili zanimanja sa ciljem ostvarivanja dobiti u smislu odredbi Zakona o bankama, te takva dozvola nije potrebna. Po osnovu prava kontrole poslovanja IRF-a, utvrđenog Zakonom o investiciono razvojnom fondu, Centralna banka ima uvid u prava i obaveze u vezi načina raspolaganja sredstvima zajma uzetog od Abu Dabi fonda (ADFD)”, rekli su iz CBCG.
Bonus video:
