Nepopularnu mjeru povećanja poreza na nepokretnosti za 15 do 20 procenata iz kolašinske izvršne vlasti objašnjavaju kao „pripreme za primjenu zakona, koji će važiti od početka naredne godine“. Kažu i da im je cilj bio da porezima sankcionišu one koje su gradili bez dozvola, ali i investitore, koji drže „zarobljeno“ zemljište duži niz godina ne gradeći na njemu planirane objekte. Najnovija povećanja poreskih stopa neće zaobići ni one koji imaju legalno izgrađene objekte, ali ni građane koji, recimo, od nekretnina imaju samo stambeni prostor. Izvršnoj vlasti ne ide u prilog ni činjenica da su sve stranke vladajuće koalicije prije lokalnih izbora obećavale poreske olakšice za investitore, a bolji standard za ostale građane.
Odlukom, koju je prije dva dana izglasala palamentarna većina, poreske stope su vraćene na nivo od prije četiri godine. Tim aktom porez je utvrđen po novim osnovicama, koje za stambene objekte koji služe kao glavno mjesto stanovanja iznose 0,3, a za sekundarne stambene objekte 0,60 odsto. Osnovica za poslovne je 0,85, a za proizvodne objekte 0,35 odsto.
Prema novoj odluci, osnovica oporezivanja za stanove i poslovne objekte sa građevinskom, ali bez upotrebene dozvole je 0,37, odnosno 1,05 odsto. Za stambene objekte i poslovne prostore koji nijesu izgrađeni u skladu sa građevinskom dozvolom ti iznosi su 0,45, odnosno 1,25 odsto. Osnovica za oporezivanje za stanove i poslovne objekte, koji nijesu predviđeni planskom dokumentacijom su 0,60, odnosno 1, 70 odsto.
Ukoliko su objekti izgrađeni na tuđem zemljištu bez građevinske dozvole, osnovica je 0, 75 za stambene i 2 odsto za poslovne. Za zemljište koje nije privedeno namjeni, nije pokrenut postupak za dobijanje građevinske dozvole i utvrđena poreska stopa se povećava čak za 150 odsto.
Prema riječima sekretara za finansije Gorana Rakočevića, nijedan građanin se tokom javne rasprave nije interesovao za predlog tog akta, niti dostavio pisani ili usmeni predlog.
„Naša povećanja su daleko od propisanih maksimuma, a do kraja godine ćemo, vjerovatno, još jednom mijenjati odluku. Ovakvom odlukom, prije svih su, „sankcionisani“ oni koji su gradili bez potrebne dokumentacije, a povećanja poreskih stopa su najdrastičnija u slučajevima zemljišta koje nije privedeno namjeni“, kazo je Rakočević.
Prema riječima predsjednika Skupštine opštine Aleksandra Dožića „mjere koje se preduzimaju u cilju funkcionisanja lokalne uprave nekad i nijesu popularne, ali su neizbježne“.
„Moramo uvažiti činjenice da je Kolašin u ozbiljnim finansijskim problemima da upravo kroz mjere štednje i nove mjere koje će popuniti budžet grad jedino može funkcionisati“, kaže on.
Odluka vlasti o povećanju poreskih stopa, smatraju u opoziciji, destimulisaće investitore i umanjiti šansu za otvaranje novih radnih mjesta, smatraju u kolašinskoj opoziciji. U DPS-u smatraju da je to odluka koja će Kolašinu donijeti neslavnu titulu „lidera“ po visini poreza, naročito kad je riječ o porezu na poslovne prostore. Ističu da su dugovanja po osnovu poreza na nepokretnost čak 1,6 milion eura, pa je logičnije bilo povećati efikasnost naplate nego poreske stope.
Bonus video:
