Djelimični napredak prema održivom energetskom sektoru

Cilj dokumenta je, kako su saopštili, da skrene pažnju javnosti na činjenicu da je postojeća energetska infrastruktura u sve lošijem stanju i da je vrijeme da se odluči da li je potrebno još termoelektrana i velikih hidroelektrana ili će se napraviti preokret i usmjeriti aktivnosti na projekte zasnovane na energetskoj efikasnosti i održivim oblicima energije, kao što su sunce i vjetar
0 komentar(a)
energetski intezitet, Foto: Green Home
energetski intezitet, Foto: Green Home
Ažurirano: 10.11.2016. 12:31h

Napredak u povećanju održivosti u energetskom sektoru jugoistočne Evrope (JIE) ostvaren je, ali je on neujednačen, navodi se u novom izvještaju koji je objavila grupa od 17 nevladinih organizacija.

U izvještaju, koji se odnosi na to koliko daleko su stigle zemlje JIE u poslednjih pet godina u oblasti održive energije, navodi se da trenutne promjene nijesu dovoljne, ali da postoji određeni napredak, kao i razlike među zemljama.

“Na zemljama JIE je da poboljšaju postojeće stanje i da se odupru projektima baziranim na fosilnim gorivima, koji ne samo da zagađuju životnu sredinu, već troše vrijeme i novac koji mogu biti usmjereni na energetsku efikasnost, poboljšanje mreže i obnovljive izvore energije”, navodi se u izvještaju.

Kako je saopšteno iz nevladine organizacije (NVO) Green Home, izvještaj pokriva sedam država - Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.

„Izvještaj poredi podatke vezane za ciljeve energetske efikasnosti, proizvodnju električne energije iz uglja, sunca i vjetra, kao i energetske gubitke i intezitet za period od 2010. do prošle godine“, kazali su iz Green Home-a.

Cilj dokumenta je, kako su saopštili, da skrene pažnju javnosti na činjenicu da je postojeća energetska infrastruktura u sve lošijem stanju i da je vrijeme da se odluči da li je potrebno još termoelektrana i velikih hidroelektrana ili će se napraviti preokret i usmjeriti aktivnosti na projekte zasnovane na energetskoj efikasnosti i održivim oblicima energije, kao što su sunce i vjetar.

„Izbor budućih izvora energije je sve značajniji obzirom da su se zemlje regiona složile da preuzmu mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Osim toga, pristupanje Evropskoj uniji (EU) zahtijeva prihvatanje sve strožijih kriterijuma za smanjenje gasova sa efektom staklene bašte, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, a samim tim i dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine“, kazali su iz Green Home-a.

Energetske politike u regionu do sada nijesu stigle zemlje EU, ali se i dalje može izbjeći zavisnost od fosilnih goriva.

„U posljednjih nekoliko godina jedina izgrađena termoelektrana u regionu je Stanari u BiH, dok su radovi na izgradnji termoelektrane Plomin C u Hrvatskoj prekinuti“, dodali su iz Green Home-a.

Izvještaj pokazuje da je u svim državama u regionu u određenoj mjeri zabilježeno smanjenje emisija ugljen-dioksida, gubitaka električne energije, smanjenja energetskog inteziteta, dok je manji napredak ostvaren u pogledu borbe protiv korupcije, kao i upotrebe solarne i energije vjetra.

“U odnosu na 2010. godinu u Crnoj Gori je i dalje proizvodnja električne energije najvećim dijelom zasnovana na uglju. I pored toga što je zabilježen blagi pad gubitaka na prenosnoj i distributivnoj mreži, sa 23,8 odsto na 21,4 odsto, to je i dalje tri puta više od prosjeka zemalja EU”, kazali su iz Green Home-a.

Zajedno sa Srbijom i Makedonijom, kako se zaključuje, Crna Gora je postigla određeni napredak kada je riječ o energetskom intezitetu, što se može dovesti u vezu sa opadanjem proizvodnje u industriji aluminijuma.

Bonus video: