Državna revizorska institucija (DRI) je u postupku revizije upravljanja državnom imovinom (službenim zgradama i poslovnim prostorijama) utvrdila brojne nepravilnosti među kojima je najznačajnija da Uprava za imovinu još nije formirala registar nepokretnosti, što je preduslov da bi davanje u zakup poslovnih prostora i korišćenje istih bilo ekonomično.
Taj registar je shodno Zakonu o imovini već morao biti urađen, a sadržao bi sve podatke o državnoj imovini.
Na tu činjenicu DRI je ukazivala još sredinom 2011. godine kada je radila reviziju rada Uprave za imovinu, čiji je sada direktor Blažo Šaranović, a koja je pod ingerencijom Ministarstva finansija.
Vrhovna revizija je sada dala ovom ministarstvu i Upravi za imovinu 10 preporuka kako bi se unaprijedila oblast upravljanja državnom imovinom, a oni su dužni da joj podnesu izvještaj o realizaciji preporuka u roku od pola godine.
Revizija je pokazala da nije propisan standard za korišćenje ili uzimanje u zakup kancelarijskog prostora (po zaposlenom službeniku određeni metar kvadratini ili neki drugi kriterijum), da ne postoje podzakonska pravila za upravljanje zakupom poslovnih prostora, da nije propisana obaveza izrade dokumenata za upravljanje državnom imovinom (strategija, plan upravljanja i izvještaj o njegovom izvršenju) kojim bi se definisali dugoročni i kratkoročni ciljevi i smernice upravljanja državnom imovinom...
U izvještaju se navodi da Vlada u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama nije donijela propis kojim su uređene vrste postupaka javnih nabavki i način njihovog sprovođenja za diplomatsko-konzularna i vojna predstavništva i misije u inostranstvu. Revizori su utvrdili da Uprava evidenciju o državnoj imovini ne vodi na propisanim obrascima i da nema ni osnovnih podataka poput površine poslovnih prostorija.
“Procedura za davanje na korišćenje službenih zgrada i poslovnih prostorija se ne primjenjuje, a nije formirana ni inspekcija za državnu imovinu”, istakla je DRI, konstatujući da ni državne službe najčešće ne dostavljaju Upravi podatke o imovini.
DRI je preporučila da se propišu kriterijumi za davanje u zakup poslovnih prostorija, standardi za korišćenje kancelarijskih prostora po zaposlenom službeniku, kao i da se zakonom propiše da se izrađuju dokumenta za upravljanje državnom imovinom kojima bi se definisali dugoročni i kratkoročni ciljevi.
Preporučeno je i da Vlada što prije donese propis kojim će se urediti postupci javnih nabavki za diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne misije.
Potrebno je da Upava za imovinu obezbijedi jedinstvenu evidenciju nepokretnih stvari kao preduslov da bi proces davanja poslovnih prostorija bio ekonomičan. Ta evidencija treba da sadži podatke sa koliko poslovnih prostora i kolikom površinom raspolaže država, kakva je njihova iskorišćenost po zaposlenom službeniku i koliko poslovnih prostorija nedostaje za obavljanje funkcija državnih organa. Ti podaci su potrebni da bi se utvrdio način rješavanja nedostatka poslovnih prostora.
Da budu jasni prihodi od kirije i troškovi za zakup
Vrhovna revizija je preporučila Vladi da razmotri mogućnost da postupak uzimanja u zakup poslovnog prostora za potrebe više organa vrši Uprava za imovinu.
“Potrebno je da Ministarstvo finansija i Uprava imaju jedinstvenu evidenciju poslovnih prostora koji se daju u zakup, da ministarstvo u završnom računu budžeta posebno prikaže prihode od zakupa poslovnih prostora kako bi se vidjela uspješnost naplate po tom osnovu”, naveli su iz DRI.
Preporučeno je i da se propišu modeli i kriterijumi za uzimanje u zakup poslovnih prostora kako bi služba koja uzima u zakup imala obavezu da odmjerava troškove i da nadležnom organu dokazuje potrebu za tim prostorom.
DRI je objasnila da je jedan od ciljeva revizije bio da se utvrdi ekonomičnost upravljanja poslovnim prostorima. Revizijom je utvrđeno da nadležni organi nemaju podatke o površini poslovnog prostora po zaposlenom što onemogućava ocjenu da li je on iskorišten ekonomično, odnosno, da li neki državni organ ima manje ili više poslovnog prostora nego što mu je potrebno.
“U pojedinim slučajevima državni organi i javne službe su prilikom uzimanja poslovnih prostorija u zakup sprovodili postupak javnih nabavki koji ne obezbjeđuje ostvarenje načela konkurencije, a samim tim i pribavljanje poslovnih prostora po najnižoj cijeni”, konstatovala je vrhovna revizija.
Bonus video:
