Država zabranila prodaju hotela As

Ministarstvo održivog razvoja je čak pokušao da u budvanskom katastru hotel As preknjiži na Budvansku rivijeru, ali je takav zahtjev Uprava za nekretnne odbila
289 pregleda 5 komentar(a)
hotel AS, Foto: Vuk Lajović
hotel AS, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 15.08.2016. 17:54h

Privredni sud donio je privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja na nedovršeni hotelski kompleks As i zemljišni kompleks od 36 hiljada kvadrata u jednoj od najljepših uvala na crnogorkosm primorju.

Podgorički sud je prihvatio predlog za određivanje privremene mjere koju je sredinom juna zatražio Zaštitinik imovinsko pravnih interesa Crne Gore i hotelska grupa Budvanska rivijera, protiv aktulenih vlasnika hotela, kompanije Montena Invest LTD Kipar, Nega Tours Petrovac, Nega Tours Moskva i biznismena Neđeljka Gardaševića. Iako su se Gardašević i firme Montena invest te Nega Tours žalili, Privredni sud je presudio u korist države i hotelske kompanije, te je u katastarskoj evidenicji krajem prošle sedmice upisana privremena mjera na hotel As sa pripadajućim zemljištem

“Zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nepokretnosti radi obezbjeđenja novčanog i nenovčanog potraživanja po rješenju Privrednog suda, svojina Nega Tours Montenegro” navodi se kao teret u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine.

Bord direkora Budvanske rivijere je još sredinom maja, na preporuku Vlade, kao većinskog vlasnika, donio većinom glasova, odluku da se raskine kupoprodajni ugovor sa kompanijom Nega tours za hotel As u Perazića dolu. Tek slijedi pravna bitka da se ovaj kompleks upiše na državu ili Budvansku rivijeru.

Budvanska rivijera prodala je 2002. hotel AS rusko-crnogorskoj kompaniji Nega Tours za pet miliona maraka, od čega je tri miliona pripalo Vladi, a dva miliona hotelskoj grupi Budvanska rivijera.

Investitor se obavezao da će u hotel uložiti 22 miliona maraka i da će ga završiti do kraja 2003. Obaveze nijesu ispunjene ni nakon 12 godina, pa je u februaru 2014. Vlada investitoru, potpisivanjem aneksa ugovora, dala novu šansu koju nije iskoristio. Jedan od najbitnijih elemenata u odlučivanju za prihvatanje tog aneksa bila je bankarska garancija naplativa na prvi poziv u iznosu od tri miliona eura, za koju je kasnije utvrđeno da je falsifikovana.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je početkom godine pokrenulo procedure raskida ugovora i naplate bankarske garancije od tri miliona eura kod ruske Sber banke. Utvrđeno je da garancija nije validna, pa je Ministarstvo na čijem je čelu Branimir Gvozednović početkom marta podnijelo krivične prijave protiv predstavnika investitora.

Ministarstvo održivog razvoja je čak pokušao da u budvanskom katastru hotel As preknjiži na Budvansku rivijeru, ali je takav zahtjev Uprava za nekretnne odbila.

Osnivači Nega toursa su, prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata preduzeća Montena invest limited i Nikats engineering limited. Predsjednik odbora direktora je Dejan Gardašević, a članovi Neđeljko Gardašević i Viktor Mazanov.

Krajem juna Skupština Crne Gore je usvojila predloge zaključaka Odbora za ekonomiju povodom kontrolnog saslušanja ministra turizma Gvozdenovića u vezi sa privatizacijom hotela As. Najvažniji predlog je da u slučaju raskida ugovora za hotel As, on ne bi, shodno ugovorima i aneksu ugovora, mogao biti vraćen hotelskoj grupi Budvanska rivijera, već se mora tretirati kao imovina države koja će se staviti na javnu prodaju.

Predlog zaključka je i da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa ingerencijama, izvrši neophodne radnje u cilju utvrđivanja odgovornosti za štetu nastalu izdavanjem nevažeće bankarske garancije.

Specijalno još izviđa prodaju AS-a i sumnjivu garanciju Rusa

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je još u aprilu predmet povodom privatizacije hotela As u Perazića dolu. Iz Tužilaštva su tada potvrdili “Vijestima” da je predmet u fazi izviđaja.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je krivične prijave podnijelo protiv predstavnika investitora - kompanija Montena invest i Nega turs, Dejana i Nedeljka Gardaševića, Vladislava Popovića, Viktora Mazanova i dva NN lica.

Investitori su međutim tvrdili da je garancija validna i da su Sber banku izabrali na predlog Vlade. Protiv Sber banke su u Rusiji podnijeli tužbu jer je, kako su naveli, oštetila njihove fime u toj državi zbog garancije.

Bonus video: