Državni budžet je prošle godine od koncesija za igre na sreću prihodovao 15 miliona eura što je za tri i po miliona više nego godinu ranije, navedeno je u izvještaju o radu kojeg je Uprava za igre na sreću dostavila “Vijestima”.
Ovaj iznos je za 4,2 miliona eura veći nego u 2016. godini. Razlozi za ovaj rast su naplata dva miliona eura naknade za produženje koncesije kazinu “Maestral”, ali i povećanje prihoda od kladionica sa 6,1 na 8,3 miliona eura.
Broj kladionica za dvije godine povećan je sa 540 na 665, a terminala za klađenje smanjen sa 287 na 203. Ovi podaci ne bi bili razlog za povećanje plaćenih koncesija za 30 odsto, tako da jedino obrazloženje za rast ostaje uvođenje onlajn nadzora nad priređivačima koji je zaživio tokom 2017. godine, nakon 13 godina kašnjenja. Prije toga sami priređivači su prijavljivali iznose uplata i isplata po kladioničarskim mjestima na što se računala varijabilna koncesija, a sada Uprava preko onlajn nadzora ima direktan uvid u sve transakcije i koncesiju naplaćuje na stvarnim iznosima. U izvještaju dostavljenom “Vijestima” nema podataka o plaćenim varijabilnim naknadama, pa se ti iznosi ne mogu uporediti sa prethodnim godinama.
Uvođenje onlajn nadzora pokrenuto je 2015. godine kada je direktor Uprave bio Ilija Vukčević, a pripremni proces je okončan 2016. godine za vrijeme prelazne vlade kada je pravilnik donio tadašnji ministar finansija Raško Konjević. Ovo je bio prvi korak ka uvođenju reda u ovu oblast, što je već rezultiralo značajno većim državnim prihodima. Onlajn nadzor trebalo je da bude uveden još 2004. godine, ali je stalno odlagan, što je, sada se vidi, bilo na štetu države. Prema dokumentima koje su “Vijesti” dobili iz Uprave za igre na sreću, najviše novca u državni budžet uplatio je lanac kladionica “Volcano - Vezuv” 3,4 miliona eura, što je 50 hiljada više nego godinu ranije, a 900 hiljada više nego 2016. godine. Ova kompanija sada ima 179 kladionica, 150 terminala i internet sajt za klađenje. Prije dvije godine imala je 113 kladionica i 244 terminala.
Broj terminala se smanjuje od prije dvije godine kod svih priređivača, jer je Ustavni sud poništio dio pravilnika o njihovom radu u ugostiteljskim objektima. Uprava od tada ne izadaje nove koncesija za terminale u kafićima, a prethodno izadate ističu u roku od tri godine od izdavanja.
Drugi po redu priređivač sa uplatama u državni budžet od 3,1 milion je kazino “Maestral”, koji se nalazi u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa i malezijskog Vei Seng Pua. Oba imaju i crnogorsko državljanstvo, koje im je dala Vlada kao zaslužnim biznismenima. Od ovog iznosa dva miliona se odnosi na jednokratnu naknadu za produženje koncesije, a 1,1 milion su godišnja i varijabilne koncesije za taj kazino.
Kompanija Sporting grup, koja ima 98 kladionica i sajt, lani je državi platila 1,1 milion eura za koncesije. To je iznos koji je jednak prošlogodišnjem a veći je za oko 150 hiljada od plaćenih koncesija u 2016. godine kada su imali jednu kladionicu više.
Na četvrtom mjestu po iznosu plaćenih dažbina državi su kladionice Lob, koje su uplatile 966 hiljada što je za oko 230 hiljada više nego godinu ranije i za 300 hiljada više nego 2016. Prije dvije godine Lob je imao 79 kladionica a sada 95 i tri terminala.
Meridianbet je lani platio državi 708 hiljada eura za 61 kladionicu i sajt, dok je godinu ranije, kada se firma zvala “To To” platio 521 hiljadu. Prije dvije godine “To To” je imao 41 kladionicu za koje je tada platio 521 hiljadu eura.
Na šestom mjestu je “Fun Fun” sa uplatom od 693 hiljade što je oko 270 hiljada više nego prošle godine. Ova firma je 2016. imala 39 kladionica a sada ih je deset više.
Multimat je sa 70 kladionica platio 682 hiljade eura za koncesije, dok je 2016. kada je imao šest kladionica više platio 706 hiljada. MNA Gaming koji ima 12 automak klubova za klađenje platio je 584 hiljade ili 65 hiljada više nego godinu ranije. Na desetom mjestu po plaćanju koncesija za igre na sreću je firma “Čibri” koja je dala 444 hiljade eura za 14 kladionica, 42 terminala za klađenje, sajt i dva automat kluba. To je za oko 70 hiljada više nego godinu ranije. Lutrija Crne Gore, u vlasnišvu Save Džigija Grbovića, lani je platila državi 278 hiljada eura za devet svojih automat klubova. Ovoj kompaniji je krajem 2016. godine istekla koncesija za lutrijske igre koja je već jednom produžavana. Novo produženje nije moguće po zakonu, a Vlada nije raspisala novi tender za koncesiju uz nezvanično obrazloženje da će to biti urađeno nakon donošenja novog zakona o igrama na sreću.
Novi zakon o igrama na sreću, koji mora biti po EU standardima, treba biti donijet do kraja oktobra ove godine. Crna Gora na to se obavezala sporazumom sa Slovačkom koja sa milion eura finansira donošenje novog zakona i jačanje on-line nadzora nad priređivačima.
Brano i Džigi za tri kazina platili manje nego “Maestral”
“Džek pot”, u vlasništvu Branislava Brana Mićunovića i Save Džigija Grbovića, nalazi se tek na sedmom mjestu po uplati novca državi iako u svom vlasništvu ima tri kazina u hotelima “Splendid”, “Hilton - Crna Gora” i “Kvin ov Montenegro” u Bečićima. Oni su za ova tri kazina i jedan automat klub u Budvi državi dali 693 hiljade eura, što je skoro duplo manje od “Maestrala” za jedan kazino. Iznos koji su platili je za 120 hiljada veći nego prošle godine. Igre u kazinima nijesu pod onlajn nadzorom, ali bi trebalo da budu automat klubovi unutar kazina.
Bonus video:
