Državi u julu rasli prihodi, iako je smanjila doprinose - Vijesti.me
PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA

Državi u julu rasli prihodi, iako je smanjila doprinose

Podaci ukazuju na to da postoji veliki prostor za smanjenje dažbina na zarade koje su najveće u regionu

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Prihod državnog budžeta od doprinosa za zdravstveno osiguranje u julu ove godine značajno je veći od planiranog iako je u tom mjesecu smanjena stopa ovog doprinosa za poslodavce sa 4,3 na 2,3 odsto od bruto zarade.

Ovaj podatak ukazuje da smanjenje iznosa dažbine ne mora smanjiti i prihod države po tom osnovu, kao i što povećanje akciza na cigarete prije dvije godine nije uticalo na povećanje tih prihoda.

Tabela
Tabela(Foto: Ministarstvo finansija)

Državna kasa je od doprinosa za zdravstveno osiguranje u julu, prema podacima Ministarstva finansija, naplatila 17,2 miliona eura, što je za 900 hiljada više nego u istom mjesecu lani kada je bila veća stopa ovog doprinosa ali i 800 hiljada više od plana budžetskih prihoda za taj mjesec.

U julu je povećana minimalna zarada sa 193 na 222 eura, pa je došlo do rasta državnih prihoda po tom osnovu, ali to nije mogao biti razlog za rast prihoda od doprinosa na zdravstveno osiguranje jer je njegova stopa smanjena na cijeli iznos bruto zarade.

Državni prihodi od poreza i doprinosa na zarade u julu ukupno su veći za 2,9 miliona eura u odnosu na plan. Prihodi države od svih poreza i doprinosa u julu veći su za 11,5 miliona eura u odnosu na plan, a za 13,4 miliona su veći u odnosu na isti period prošle godine.

Glavni razlog za rast prihoda su povećanje broja zaposlenih u julu na 215 hiljada ili za 17 hiljada više nego u istom mjesecu prošle godine, kao i od zvaničnog rasta turističke posjete.

Ovaj rast ukazuje na veliki prostor za smanjenje dažbina na zarade koje su najveće u regionu, ali i na to da njihovo postepeno smanjivanje neće uticati na pad ukupnih prihoda.

Ni u susjednim državama, koje već godina postepeno smanjuju dažbine na zarade, to nije uticalo na pad ukupnih prihoda već na rasterećenje poslodavaca i rast zarada zaposenih.

Smanjenje dažbina na zarade godinama traže crnogorski poslodavci ili uvođenje neoporezivog dijala zarade kojeg u regionu jedino nema Crna Gora.

Do sada zvaničan prijedlog na izmjenu zakona kojim bi se ukupne dažbine na teret poslodavca smanjile za četiri procenta bruto zarade dva puta je Skupštini predlagala SDP, ali je parlamentarna većina oba puta preglasavanjem spriječila njegova uvrštenje u dnevni red a time i skupštinsku raspravu o ovoj temi.

Poslanik SDP-a i član odbora za ekonomiju Raško Konjević kazao je da je smanjenjem opterećenja na zarade dio politike koji sprovode gotovo sve vlade u regionu.

“Nažalost, Crna Gora ima najveće namete na privredu, na 1 euro neto zarade privrednici državi plaćaju gotovo 67 centi. Naš prijedlog je da se to smanji na nivo 55-57 centi čime bismo postali konkurentni, a da se ‘gubitak’ prihoda za budžet nadomjesti većom poreskom disciplinom i širenjem poreske baze. Pogrešno je da imate najveća opterećenja, a da pored toga imate i nedovoljnu poresku disciplinu. Pa imate paradoks, da su državne kompanije najveći poreski dužnici, da privilegovani poslodavci mogu da osiguravaju zaposlene na minimalnu zaradu ili ne plaćaju poreze i onda sav teret se ‘prelije’ na one koji rade po zakonu. Umjesto da njih stimulišemo mi im zadržavamo najveća opterećenja na rad i posredno ih tjeramo u sivu ekonomiju. Jer teško je da se i oni ne zapitaju - zašto mi da poslujemo po zakonu kad je očigledno da zakon jedanko ne važi za sve. Smanjenjem opterećenja stvorio bi se prostor za, jednim dijelom povećanje zarada, kao i više novca koji bi mogao da ostane u privredi”, kazao je Konjević “Vijestima”.

Konjević
Velika opterećenja, a slaba poreska disciplina: Konjević(Foto: Savo Prelević)

Ovakve mjere posljednjih godina sprovode i Hrvatska i Bosna i Hercegovina, Poljska, Češka, Rumunija... gdje su se značajno uvećale zarade.

“Kod nas imamo još jedan paradoks - rast BDP posljednje tri godine na vrlo dobrom nivou, a realne zarade manje za 2,3%. Minimalna zarada u Crnoj Gori i pored povećanja najmanja je u regionu. Samo prije 5-6 godina imali smo veću prosječnu zaradu recimo od Rumunije danas Rumuni imaju prosječnu zaradu preko 600 eura. Prosječna plata kod nas zadnje četiri godine kreće se od 511-515 eura. Zato ekonomska politika, poreska i druga treba da bude dio dogovora ozbiljnih političkih subjekata, plod ozbiljne analize i hrabrih odluka u interesu građana, da bi se rezultat vidio i osjetio kroz bolji život građana”, kazao je Konjević.

Umjesto pada, rasli rashodi za bruto zarade administraciji

U julu je bilo i godinu od početka Vladine akcije za smanjenje zaposlenih u državnom sektoru. To je trebalo uticati na smanjenje iznosa bruto zarada u državnom, jer one u ovom periodu nijesu povećavane.

Međutim, podaci Ministarstva finansija pokazuju da se desilo potpuno suprotno jer je bruto iznos za zarade u julu bio 38 miliona ili za 600 hiljada veći nego u istom mjesecu prethodne godine.

Vlada je sebi napravila prostor da se može hvaliti fiktivnim smanjenjem ove stavke jer je planom budžeta ona za jul bila predviđena na iznos od 39,1 milion eura.


Vidi sve komentare