Članovi borda direktora Elektroprivrede, Plantaža i Aerodroma Crne Gore, koji su na tim pozicijama u skladu sa Sporazumom o fer izborima, ne mogu, kako kažu, da dobiju bitne informacije o poslovanju tih kompanija u većinskom vlasništvu države. Zbog toga najavljuju da će tražiti pomoć inspekcija, DRI, a moguće i tužioca.
Član Odbora direktora EPCG Dejan Mijović (URA) kaže za „Vijesti“ da pored više urgencija i zahtjeva zavedenog 23. juna još mu nije dostavljen odgovor na pitanje kakve se pravne radnje preduzimaju protiv dužnika koji mjesecima ne plaćaju račune, a nijesu isključeni sa mreže niti su potpisnici protokola o plaćanju u ratama.
Mijović je tražio da mu se to objašnjenje ilustruje konkretnim primjerima, kao i preduzetim mjerama protiv najvećih dužnika među privrednim društvima. On kaže da je uzalud tražio da mu dostave internu proceduru za isključivanje, kao i proceduru koja se primjenjuje za otkrivanje i sankcionisanje neovlaščene potrošnje.
“Biće da se pravne radnje prema povlašćenima slabo ili nimalo ne preduzimaju čime se možda krše zakonski i interni propisi, a radi se o ogromnim parama.... Možda bih to mogao i dokazati, ali mi ne daju uvid ni u interne propise. Puno je vremena prošlo, a meni malo ostalo za dokazivanje neregularnosti, pa ću možda morati da zamolim državnog tužioca da mi pomogne u radu”, kazao je Mijović.
Iako ima mnogo gubitaka i krađe struje, što EPCG ne demantuje, nijedan zaposleni do sad za to nije odgovarao, istakao je Mijović i dodao da je nevjerovatno da EPCG sve ove godine nije imala posebnu inspekcijsku službu koja redovno kontroliše njihov rad, posebno onih koji su zaduženi da isključuju električnu energiju.
“Znači da je sve vrijeme postojao ogroman prostor za zloupotrebe, možda i u izborne svrhe. Moj predlog će biti da se u ovoj oblasti zavede red i da opozicija insistira na pojačanoj kontroli rada ovih službi u narednom predizbornom periodu, za što će biti potrebno angažovanje pojedinaca koji se razumiju u tehničke aspekte ovih poslova, recimo penzionisanih radnika koji su nekad obavljali ove poslove, a nisu vojnici DPS-a”, dodao je Mijović.
On smatra da kompanija A2A, koja je od dokapitalizacije EPCG 2009. godine izvršni menadžer preduzeća, snosi dobar dio krivice za takvo stanje.
“Morali su mnogo više da se bave ovim slabostima i da kažnjavaju menadžere, službenike i radnike koji su za njih krivi”, rekao je Mijović.
On je naveo da su ga u kompaniji dobro primili, dali mu odličnu kancelariju i svaku vrstu tehničke podrške, a da je od 10. jula do sada imao korektnu komunikaciju sa predsjednikom borda Srđanom Kovačevićem, drugim članovima borda i menadžmentom EPCG, kao i Distribucije.
Novi član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Dragan Šimrak (SDP) kazao je “Vijestima” da ima problem oko dobijanja dokumentacije koja se odnosi na finansijsko poslovanje i zapošljavanje firme čiji je dugogodišnji direktor Milovan Đuričković.
“Menadžment, iz samo njima poznatih razloga, uporno odbija da mi dostavi spisak zaposlenih radnika, spisak isplaćenih jednokratnih pomoći, kao i spisak sponzorstava”, istakao je Šimrak.
Zbog toga će, kako je dodao, iskoristiti svoje pravo i narednih dana zakazati sjednicu odbora direktora ovog državnog preduzeća.
“Očekujem da će nakon te sjednice situacija biti jasnija”, naveo je Šimrak.
Član borda direktora Plantaža Tina Raičević (Demos) kazala je "Vijestima" da je na tu funkciju imenovana na sjednici Vlade 2. juna, a prva sjednica borda kojoj je prisustvovala održala se 6. juna.
"Za prvu sjednicu nisam dobila poziv, pa sam se samo najavila i materijal za sjednicu dobila dva dana uoči njenog održavanja. Prilikom prvog susreta svim članovima borda sam predala listu zahtjeva za otvorenu upravu koju su pripremile nevladine organizacije MANS, CGO i Institut alternativa. Uz to sam im uputila zahtjev da tu listu predaju pravnoj službi Plantaža, kako bi utvrdili da li postoje pravne prepreke da se informacije sa te liste objavljuju. Još nisam dobila odgovor da li je nešto urađeno po tom pitanju“, navela je Raičević.
U međuvremenu je raspušten bord direktora kompanije i nakon redovne skupštine akcionara izabran je novi.
"Novi sastav je, po mom mišljenju, pod veoma spornim i sumnjivim okolnostima izmijenjen za samo jednog člana Aleksandra Jovovića, predstavnika manjinskih akcionara. Na njegovo mjesto je došla Ana Hajduković. Prvi utisci su bili veoma korektni. Izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš mi je rekla da razumije moju ulogu u bordu, te da će sarađivati i biti otvorena za sve informacije za koje pokažem interesovanje, jer, kako je kazala, nemaju šta da kriju“, dodala je Raičević.
Taj korektan odnos je „bio samo na površini“, smatra Raičević, jer čim je podnijela zahtjeve za određenu dokumentaciju, pojavile su se opstrukcije, u smislu odgađanja termina kada će joj je dostaviti, pa čak i postavljanja pitanja da li ima pravo da traži određene informacije.
"Posebno im je zasmetao zahtjev za platnim spiskom zaposlenih, sa i bez varijabila. Umjesto te informacije, dostavili su mi pravilnik prema kojem se plata zaposlenih tretira poslovnom tajnom. Onda je uslijedila molba da ih sačekam, te da će mi na sve zahtjeve odgovoriti odmah nakon skupštine akcionara, ali evo ni nakon 15 dana od skupštine ja nisam dobila traženu dokumentaciju. Pored platnog spiska, sporno je i zapošljavanje pojedinih radnika, uglavnom djece ili bliskih rođaka direktora ili rukovodilaca Plantaža. Njih preko 30 je zaposleno u posljednjih par mjeseci na neodređeno, a preko agencija za zapošljavanje“, naglasila je Raičević.
Njoj još nije odgovoreno ni na kojim mjestima su radili ovi ljudi u prethodnom periodu, preko kojih oglasa su zaposleni i u kojim sektorima.
"Zamislite, na pitanje da mi imenom i prezimenom pošalju listu novih radnika na neodređeno kao i kopije njihovih ugovora, jedan od odgovora bio 'uglavnom traktorista i inženjera poljoprivrede'. Kakav je to odgovor?”, pitala je Raičević.
Plantaže angažuju i plaćaju čak sedam advokatskih kancelarija, iako imaju više od deset stalno zaposlenih pravnika u kompaniji.
"Nadam se da će u narednom periodu pokazati spremnost za saradnju, jer ću se u suprotnom obratiti kako nadležnim inspekcijama, tako i Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) kako bismo konačno mogli imati uvid u poslovanje kompanije koja je u većinskom vlasništvu države. Pored toga, moj angažman neće biti samo u razotkrivanju očigledno sumnjivih poslovnih poteza, kako u zapošljavanju, tako i u tokovima novca, već i u zaustavljanju svih štetnih odluka i zloupotreba u kompaniji“, zaključila je Raičević.
Od dijela dobiti Monteputa radnicima deset hiljada eura
Predstavnik opozicije u Monteputu Mirel Radić Ljubisavljević (SDP) "Vijestima" je kazala da je zadovljna učinkom u odboru direktora tog preduzeća, jer su uspjeli ukazati na potencijalne nepravilnosti u vidu planirane podjele bonusa od pet prosječnih plata rukovodstvu.
"To smo spriječili tako što je ranije donesena odluka odbora direktora o raspodjeli dobiti izmijenjena, pa će umjesto pet prosječnih plata (3.200 eura) biti podijeljene tri, kao što je bio slučaj prethodnih godina (1.900 eura), a što je u skladu sa zaključcima Vlade. Ostatak novca koji je bio planiran za podjelu rukovodstvu u iznosu od 10 hiljada eura biće podijeljen radncima, na moj zahtjev, jer su oni u najvećoj mjeri zaslužni što Monteput uspješno posluje", kazala je Radić Ljubisavljević.
Ona je dodala da je dogovoreno da ubuduće sve dodjele novca za donacije i pomoći mora odobriti odbor direktora, a ne izvršni direktor po diskrecionom pravu.
"U konkretnom slučaju ovo se odnosi na iznos od 40 hiljada eura za 2016. Prihvaćen je moj zahtjev da na sajtu preduzeća budu transparentno objavljeni svi podaci i odluke koje donosi rukovodstvo i svi finansijski izvještaji”, navela je Radić Ljubisavljević.
Ona je tražila sve izvještaje u vezi sa realizacijom projekta autoputa, jer Monteput ima u svom sastavu posebnu jedinicu za autoput.
"Namjeravam realizaciju ovog projekta učiniti transparentnom za sve građane jer mislim da je Ministarstvo saobraćaja neopravdano veći dio dokumenata proglasilo tajnim, a da za to nema potrebe. Građani imaju pravo znati kako se troši taj novac", kazala je Radić Ljubisavljević.
Ona je rekla da nema opstrukcije u radu, da joj se dostavljaju traženi dokumenti i da pokušava članovima menadžmenta i odboru ukazati da opozicija zna i može dati doprinos unapređenju rada preduzeća.
Bonus video:
