Dubljević: Ne mogu na satjerati u čošak, iako su jači

Glavni kriterijum za izbor naftnih kompanija je tehnička ponuda, odnosno kako će upravljati resursom koji im država ustupa
153 pregleda 4 komentar(a)
Ažurirano: 27.05.2014. 15:39h

Vlada će najvjerovatnije na jesen poslati Skupštini Crne Gore predlog o dodjeli koncesija za proizvodnju ugljovodonika, najavio je generalni direktor za rudarstvo i geološka istraživanja pri Ministarstvu ekonomije, Vladan Dubljević. On ne očekuje probleme u parlamentu u vezi sa izborom koncesionara za naftu i gas, a ni proteste građana Ulcinja zbog tog projekta.

“Ne vidim razlog da do toga dođe. Uvijek nešto može da se postavi pod tu dnevnu politiku, ali ovo je iznad toga”, ocijenio Dubljević u intervjuu “Vijestima”.

On je ukazao da u dijelu jadranskog basena, na koji se odnosi tender, postoje geološki preduslovi da se pronađu komercijalne rezerve nafte i gasa. Tender obuhvata 13 blokova u Jadranskom moru, od granice sa Albanijom ka Ulcinju, Baru i Budvi, a interesantna je skoro polovina ponuđene površine. Ponude su dostavila tri konzorcijuma od po dvije kompanije - Marathon iz Teksasa i OMV iz Beča, italijanski Eni i ruski Novatek te grčko-engleski partneri Energean Oil & Gas i Mediterranean Oil & Gas.

Dubljević je poručio da je glavni kriterijum za najboljeg ponuđača tehnička ponuda, koja podrazumijeva kako će oni upravljati resursom koji im Crna Gora ustupa.

“Ne brojimo bušotine, nego nas interesuje cijeli pristup kako će od početka do kraja vrednovati naš resurs i baviti se njim”, istakao je Dubljević.

“Ne brojimo bušotine, nego nas interesuje cijeli pristup kako će od početka do kraja vrednovati naš resurs i baviti se njim”

Napomenuo je da je princip da jedan ugovor potpišu sa najmanje dva koncesionara, a preferiraju da budu tri za jednu površinu zbog bolje kontrole koncesionara i bolje naplate poreza. Država ima mogućnost da predloži i odnos između kompanija koji je u njenom interesu.

“Ovaj tender ne favorizujete nekog ko je ponudio najviše, što se ispostavi poslije da nije tako, ovo je princip da odredite šta je za vas najbolje i da to pretočite u ugovor”, istakao je Dubljević.

Iako će izabrati više koncesionara, ne mora da znači da će svih šest kompanija dobiti posao.

“Analiziraćemo tehničke aspekte i uzećemo što je najbolje”, poručio je Dubljevića.

On procjenjuje da bi do prvih aktivnosti moglo doći početkom iduće godine. Upitan je i da li strahuju od naftnih kompanija i kako će se izboriti sa uticajem jakih ponuđača.

“To pitanje mi je uvijek u glavi kad radim ovaj posao. Ovo je intrigantan biznis. Često su te naftne kompanije politička oružja zemalja iz kojih dolaze i često su jače nego države. Crna Gora još nema kapaciteta da pregovara sa tim kompanijama. Nemaju ni mnogo veće zemlje i to nije sramota. A jedini način da se zaštitite od pregovora odnosno da ne pregovarate, jer tu imate male šanse ili ih nemate, jeste da sve pripremite i napravite adekvatan zakon, podzakonska akta, modele ugovora i da onda uđete u posao. O tome se ne pregovara”, naglasio je Dubljević.

On je kazao da je pet godina uzela oprezna priprema tendera i time su preduprijedili da državu naftne kompanije satjeraju u ćošak i da diktiraju šta hoće, tvrdeći da ih Crna Gora dočekuje sa spremnom regulativom koja garantuje zaštitu njenih interesa. Ugovor o dodjeli proizvodnje će imati oko 30 strana, jer je sve, navodi Dubljević, regulisano zakonom i podzakonskim aktima.

Na pitanje koliko će trebati da komisija ocijeni ponude, on je odgovorio da ne žure, jer “jednom kad potpišete ugovor sa nekim, taj resurs ste trajno izgubili”, ali očekuje da predlog parlamentu predaju na jesen. Važna je zaštita životne sredine, osim komercijalnog dijela plaćanja.

“Ne treba kompanija koja će samo da ispuni radni program, već da može da sanira štetu ako do nje dođe”.

Na pitanje kada se očekuje prva finansijska korist za državu ako nađu naftu i gas, Dubljević je rekao da su važni i indirektni benefiti, dodajući da je već oko 200.000 eura budžet dobio samo time što su aplicirali. Navodi da je tu osnivanje kompanije u Crnoj Gori, to što će morati da zaposle izvjestan broj ljudi, da angažuju lučke kapacitete, plaćaju nadoknade za površinu...

“Recimo, ako bude ugovor zaključen na 1.000 kilometara kvadratnih, u obavezi su da svake godine plaćaju po 300.000 eura državi na ime tog ugovora. Glavne su pare onog trenutka kad krene proizvodnja. Čim se proizvodi po komercijalnim uslovima obezbjeđuje se enorman novac za crnogorske prilike, a tada po Zakonu o superporezu 80 odsto ide u poseban fond, a 20 odsto budžetu”, istakao je Dubljević.

Od svega što proizvedu državi ide od 5 do 20 odsto, plus da ostave 59 odsto neto profita Crnoj Gori.

Ne diraju granicu sa Albanijom

Blokovi koji su interesantni za proizvodnju ugljovodonika na ovom tenderu ne diraju granicu sa Albanijom, rekao je Dubljević.

Blokovi koji su interesantni za proizvodnju ugljovodonika na ovom tenderu ne diraju granicu sa Albanijom, rekao je Dubljević

“Sa Albanijom nema otvorenih pitanja. Ovaj tender nema nikakvo teritorijalno ili granično opterećenje”, naglasio je Dubljević, podsjećajući da se Crna Gora držala dalje od otvorenog pitanja koje ima na granici sa Hrvatskom.

Za crnogorski tender interesovalo se preko 25 kompanija, a dostavljene su samo tri ponude, ali Dubljević je zadovoljan i kaže da je ovo poželjni scenario procesa.

“Kad ste u ovom poslu, onda ste u utakmici sa cijelim svijetom. Svi pokušavaju da privuku naftne kompanije, one idu svuda. Prvi tender je osjetljiv i ne donosi uvijek najveći broj ponuda. Kad uzmete u obzir prostor za koji je raspisan tender i broj kompanija koje su se javile, shvatite da je procenat jako veliki. Ponudama je pokriveno oko 1.800 od ukupno oko 3.200 kilometara kvadratnih i apliciralo je šest kompanija, što je odlično”, kazao je Dubljević.

Neozbiljni u očima industrije kada objavite tender gdje je spor

Upitan kada će biti objavljen tender za istraživanje nafte i gasa u podmorju ka Hrvatskoj, Dubljević je odgovorio da je princip Crne Gore da ništa tu ne radi dok se ne riješi otvoreno pitanje o granici.

“Svjetska praksa je pokazala da je lakše da se rješava dok tamo nema ništa ili ne znamo da ima. Onog trenutka kad se nešto nađe, teško je riješiti. Ne želimo da prejudiciramo spor, sačekaćemo odluku, bilo kroz politički sporazum ili će biti proizvod arbitražnog procesa, koja će utvrditi granicu, nakon čega ćemo se dotaći toga prostora”, rekao je Dubljević, ukazujući da inače ne žure sa novim pozivom naftnim kompanijama već je cilj da ga učine atraktivnijim.

Na konstataciju da su Hrvati objavili tender na spornom dijelu, Dubljević je naglasio da su to njihovi postupci i da misli da su previše ambiciozno ušli u to.

“Sebi su otvorili veći problem nego nama, jer kao država koja otvara tender na prostoru koji je pod nekim sporom ili na kojem je do juče bio ugovor koji je imala matična država Crna Gora u očima industrije izgledate neozbiljno”, istakao je Dubljević.

Brak Rusa i Italijana da podijele rizik, a ne zbog Južnog toka

Interesantno da su zajedničku ponudu za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa dostavili Italijani i Rusi (kompanije Eni i Novatek), a ne isključuje se da ih je udružio gasni projekat gradnje Južnog toka.

Dubljević smatra da naftne kompanije, koje su najčešće multinacionalne, i njihov odnos ne treba gledati u domenu političkih relacija.

“Posebno što je Novatek nezavisna ruska kompanija, bez državnog kapitala. S druge strane, Eni je ozbiljna i jedna od deset najboljih svjetskih kompanija i često su ti brakovi između različitih kompanija, prije svega, da se podijeli rizik. Niko ne želi da rizikuje sam, a ovo je najrizičniji posao u smislu da gubite novac, potpuna neizvjesnost”, ukazao je on.

Dubljević je istakao da su ove kompanije dovoljno jake da mogu da istrpe i velike gubitke.

“ Oni imaju izvjesnu saradnju ili sporazum potpisan za rusko tržište. Nastupaju ovamo i nije neočekivano, čak nema veze sa Južnim tokom, jer Novatek nema državu u kapitalu, a to je inače Gaspromov projekat”, ocijenio je Dubljević.

Galerija

Bonus video: