Firmu "ohladili", pa dali privatniku

Najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore još se vodi u registru Centralne depozitarne agencije pod nazivom “Hladnjača AD Berane” iako je uništena, a objekat preuređen u trgovinski centar
3272 pregleda 0 komentar(a)
Postoji samo na papiru: “Hladnjača”, Foto: Tufik Softić
Postoji samo na papiru: “Hladnjača”, Foto: Tufik Softić

Bivša zgrada „Agro­po­li­mlja“ u Beranama i najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore mogu se vidjeti još jedino na fotografijama u novinskim arhivama, jer je tom objektu promijenjena namjena, odnosno preuređena je u veleprodajni objekat privatnika, iako se beranska “Hladnjača” još vodi u registru Centralne depozitarne agencije pod nazivom “Hladnjača AD Berane”.

“Beranska ‘Hladnjača’ više ne postoji. Još koliko prije godinu-dvije u njoj je lagerovana borovnica i šumsko voće. Takve i tolike hladnjače više nema nigdje na sjeveru“, kaže jedan od bivših radnika.

On objašnjava da je beranska hladnjača radila po starom sistemu koji je bilo lako preurediti i prepraviti, ali da nekom to očigledno nije bilo u interesu.

„To više niko ne može, što bi narod rekao, da razoputi. Da li je zgrada prodata ili je samo ustupljena i izdata za kiriju. Hladnjača je, uglavnom, uništena, a objekat preuređen u trgovinski centar“, kaže taj sagovornik.

Nije “Hladnjača” jedino nepostojeće preduzeće u Centralnoj depozitarnoj agenciji kada se radi o Beranama. Kao segmenti nekadašnjeg velikog poljoprivrednog preduzeća „Agro­po­li­mlje“ i drugih beranskih kompanija, u CDA, iako odavno ne postoje, još se vode firme “Maloprodaja” AD Berane, pekara “Bepek” AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane, Ugostiteljsko preduzeće “Stadion” DD Berane, Uslužni servis AD Berane.

Nijedna od njih odavno ne postoji, dok se imena manjinskih akcionara, od kojih su neki među deset najvećih, provlače u registru kroz nazive ovih, takoreći, fantomskih kompanija.

Oni navode da su kao ak­ci­o­na­ri gru­bo ošte­će­ni tako što im je pri­li­kom di­ob­nog bi­lan­sa pred­u­ze­ća us­kra­će­no pra­vo na dio svo­ji­ne ko­ja je pri­pa­da­la ne­ka­da­šnjem pred­u­ze­ću „Agro­po­li­mlje“.

Kažu i da po­sto­je osno­va­ne sum­nje da se u ovom slu­ča­ju ra­di o or­ga­ni­zo­va­nom kri­mi­na­lu i da ak­te­ri tih rad­nji go­di­na­ma osta­ju ne­ka­žnje­ni.

“Na osno­vu po­sto­je­ćih do­ka­za, ja­sno se mo­že za­klju­či­ti da su po­je­din­ci ostva­ri­li do­bit od imo­vi­ne ko­ja je pri­pa­da­la na­šem pred­u­ze­ću. Ta­ko i dan-da­nas ti tajkuni uni­šta­va­ju imo­vi­nu i ru­še objek­te u ko­ji­ma smo ne­kada ra­di­li, i umje­sto njih, naoči­gled svih, po­di­žu zgra­de i ta­ko uve­ća­va­ju svo­je bo­gat­stvo”, pričaju akcionari.

Nakon što je 1998. godine rasparčano na deset novih firmi, sva imovina dotadašnjeg DD „Agro­po­li­mlja” Be­ra­ne, ko­ja je po­di­je­lje­na iz­me­đu ak­ci­o­nar­skih dru­šta­va, pro­ci­je­nje­na je, ta­ko da je utvr­đen ak­ci­o­na­r­ski ka­pi­tal za­po­sle­nih i fon­do­va. Zatim su sva nova ak­ci­o­nar­ska dru­štva for­mi­ra­la skup­šti­ne ak­ci­o­na­ra i uprav­ne od­bo­re i ime­no­va­la iz­vr­šne di­rek­to­re.

Biv­ši ak­ci­o­na­ri tvr­de da su na­kon to­ga di­rek­to­ri ak­ci­o­nar­skih dru­šta­va pri­bje­gli ne­za­ko­ni­tim rad­nja­ma. “Di­rek­to­ri ak­ci­o­nar­skih dru­šta­va su, pro­tiv­no od­red­ba­ma Za­ko­na o pri­vred­nim dru­štvi­ma, zaobilazeći skup­šti­ne ak­ci­o­nar­ski­h dru­šta­va 10. 3. 2004. go­di­ne, sa­či­ni­li aneks di­ob­nog ugo­vo­ra od 23. 09. 2002. go­di­ne, ko­jim su na­vod­no nji­ho­va ak­ci­o­nar­ska dru­štva po­ljo­pri­vred­no ze­mlji­šte i šu­mar­ske kom­plek­se ustu­pi­li u svo­ji­nu AD ‘Po­ljo­pri­vre­di i šu­ma­rs­tvu Be­ra­ne’”, pričaju akcionari.

Oni objašnjavaju da je taj aneks ugo­vo­ra ovjeren kod Osnov­nog su­da u Be­ra­na­ma 10. 3. 2004. go­di­ne. “Problem je u tome što je di­ob­ni ugo­vor sa­či­njen mi­mo skup­šti­na ak­ci­o­nar­skih dru­šta­va, kao je­di­no za­ko­nom ovla­šće­nih or­ga­na za pre­no­še­nje i ustu­pa­nje pra­va svo­ji­ne ak­ci­o­nar­skih dru­šta­va i po­slu­žio da se AD „Po­ljo­pri­vre­da i šu­ma­r­stvo Berane“ ne­za­ko­ni­to uknji­ži kod Upra­ve za ne­kret­ni­ne Cr­ne Go­re, Pod­ruč­na je­di­ni­ca Be­ra­ne, kao vla­snik svih ne­po­kret­no­sti, ko­je su bi­le svo­ji­na DD „Agro­po­li­mlje“ Be­ra­ne. Na taj na­čin ošte­će­ni su svi ak­ci­on­a­ri i to svih ak­ci­o­nar­skih dru­šta­va, prav­nih sljed­be­ni­ka DD „Agro­po­li­mlja“ Be­ra­ne, jer svi­ma nji­ma pri­pa­da pra­vo svo­ji­ne na dio po­ljo­pri­vred­nog i šum­skog ze­mlji­šta, ko­ja su bi­la svo­ji­na nji­ho­vog prav­nog pret­ho­dni­ka DD „Agro­pli­mlja“ Be­ra­ne”, smatraju akcionari.

Oni tvrde i da su pojedini biznismeni po­sljed­njih go­di­na vri­jed­nu ne­po­kret­nu imo­vi­nu, vla­sni­štvo ak­ci­o­na­ra, biv­ših rad­ni­ka DD „Agro­po­li­mlja“ Be­ra­ne, na svo­ju ru­ku pro­da­va­li ra­znim kup­ci­ma, a da su no­vac od pro­da­tih ne­po­kret­no­sti za­dr­ža­va­li is­klju­či­vo za se­be.

“Neo­p­hod­no je is­pi­ta­ti kre­ta­nje to­ga nov­ca i za­šta je utro­šen, tim pri­je jer AD „Po­ljo­pri­vre­da i šu­mar­stvo“ for­mal­no po­sto­ji sa­mo na pa­pi­ru i to svih ovih go­di­na”, tvrde akcionari.

Među fantomskim preduzećima iz Berana su i hotelsko-turističko preduzeće HTP “Berane” AD, fabrika za protektiranje guma “Gumig” AD, ali i nekadašnja fabrika kože “Polimka” AD.

Manjinski akcionari ovih kompanija ovom činjenicom nijesu iznenađeni, jer u posljednja tri slučaja nijesu vođeni stečajevi niti procesi likvidacije, ali su svjesni da nemaju nikave koristi od toga što im se imena još provlače u registru CDA.

Usitnjene kćerke-firme postale plijen tajkuna

Beranska kompanija u oblasti agroprivrede „Agro­po­li­mlje“, koja je formirana daleke 1963. godine kao dio Agrokombinata 13. jul, od­lu­kom Skup­šti­ne ak­ci­o­na­ra od 24. juna 1998. go­di­ne po­di­je­lje­na je na deset no­vih prav­nih su­bje­ka­ta, odnosno ak­ci­o­nar­skih dru­šta­va.

Tada su kola krenula nizbrdo, a tako usitnjene kćerke-firme lako su postale plijen raznoraznih tajkuna, od Berana do Podgorice.

Sada bivši radnici i akcionari pričaju kako go­di­na­ma na njih ni­ko ne okre­će gla­vu, iako su upor­no po­ku­ša­li da do­ka­žu da su od­re­đe­na li­ca pri­li­kom pri­va­ti­za­ci­je pred­u­ze­ća, kon­ti­nu­i­ra­no u du­žem vreme­nskom pe­ri­o­du, pred­u­zi­ma­la nezakonite rad­nje u ci­lju pri­ba­vlja­nja pro­tiv­prav­ne imo­vin­ske ko­ri­sti, na šte­tu rad­ni­ka, ak­ci­o­na­ra i dr­ža­ve Cr­ne Go­re.

Bonus video: