Franak o problemu sa "švajcarcima": Treba razmisliti i o blokadi banaka

U Hrvatskoj je kredite u francima odobravalo osam banaka koje je Udruga Franak tužila (Erste, Zagrebačka, Privredna banka Zagreb, Raiffaisen, Hypo Alpe Adria, Sberbank (bivša Volksbank), Splitska, OTP ), i još nekoliko manjih banaka
0 komentar(a)
Udruženje Franak, Foto: Privatna arhiva
Udruženje Franak, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 29.05.2016. 20:16h

Problem kredita u švajcarskim francima se može lako riješiti samo ako ima političke volje, ocijenio je koordinator hrvatske Udruge Franak Denis Smajo, koji korisnicima tih kredita u Crnoj Gori preporučuju da pritisak vrše na sve moguće načine, putem medija, sudova i političkim putem.

On smatra da mediji takođe treba da prepoznaju problem i podstiču njegovo rješavanje.

“Najvažnije je da se u borbi nikad ne posustaje. Treba svakako razmisliti i o protestima ili blokadi poslovnica banaka”, kazao je Smajo “Vijestima” odgovarajući na pitanje šta bi preporučio crnogorskim klijentima u cilju rješavanja problema sa kreditima u švajcarskim francima.

Prema njegovim riječima, u Udruzi Franak su generalno zadovoljni kako se u Hrvatskoj sprovodi zakon o konverziji švajcarskih franaka, iako se to dosta odužilo i bilo je dosta problema u praksi.

„Gotovo sve probleme smo uspjeli riješiti u hodu medijskim i svim drugim pritiscima prema bankama, jer su one bile izvor problema. Današnje brojke govore da je 95 odsto svih dužnika prihvatilo konverziju, a da je 90 odsto realizovalo konverziju. Ovu razliku čine specifični slučajevi i otkazani krediti. Zadovoljni smo jer je napravljen veliki pomak prema konačnom rješenju problema CHF kredita”, naveo je Smajo.

U Hrvatskoj je kredite u francima odobravalo osam banaka koje je Udruga Franak tužila (Erste&Steiermarkische, Zagrebačka, Privredna banka Zagreb, Raiffaisen, Hypo Alpe Adria, Sberbank (bivša Volksbank), Splitska, OTP ), i još nekoliko manjih banaka.

Smajo je kazao da je tih kredita bilo oko 54.000.

“Možemo reći da je do kraja realizovana konverzija njih 49.000 (90 odsto). Nažalost, otplaćeni krediti nisu ušli u Zakon o konverziji. Da jesu, onda bi broj takvih kredita bio preko 100.000, jer je bilo puno auto kredita koji su već otplaćeni”, naveo je Smajo.

Na pitanje koliko je banke koštao postupak konverzije, Smajo je odgovorio da još nijesu sigurni, a Ministarstvo finansija i Hrvatska narodna banka (HNB) tvrde da je konverzija "koštala" banke 7,6 milijardi kuna (milijardu eura).

“Međutim, banke će dobiti jedan dio poreskih olakšica, što će iznositi nešto preko milijardu kuna manjeg troška konverzije, dakle 6,5 milijardi kuna. Takođe smo uočili u izvještaju Ministarstva finansija neke nelogičnosti oko brojki, pa smo im poslali upit da se to razjasni, tako da ovo nije konačna brojka. Očekujemo još manji trošak za banke”, rekao je Smajo.

On je napomenuo da dužnici potražuju prema bankama još oko tri milijarde kuna, plus dvije milijarde kuna zateznih kamata za preplaćene kamate.

“Banke su kamate jednostrano podizale na štetu klijenata, bez ikakvih parametara. I to je potvrđeno presudom na Vrhovnom sudu Hrvatske u kolektivnom procesu protiv banaka”, kazao je Smajo. Advokat crnogorskog Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Dragomir Ćalasan kazao je “ “Vijestima” da je Hrvatska je uspješno riješila pitanje konverzije zato što je njihovo udruženje imalo podršku države, njihove centralne banke i Ministarstva finansija.

“Mi tu podršku nemamo, već imamo opstrukciju od strane nadležnih institucija. U Hrvatskoj je donijet zakon po našem modelu i primijenjen na osam banaka, a kod nas ne može da se primijeni na jednu banku. Imamo opstrukciju CBCG i Ministarstva. Čak izjave zvaničnika CBCG idu u prilog Hypo Alpe Adria banci”, kazao je Ćalasan.

Ocjenjuje spornim što se zakon ne primjenjuje na faktoring firmu Heta na koju je HAAB prenijala nenaplative kredite.

“Član 1 zakona je jasan, a to je da se on primjenjuje na sve kredite koji uključuju i Hetu koja to negira. Zaključak je Odbora za ekonomiju da sa CBCG i Ministarstvo finansija riješi problem u vezi Hete.

To je do sada bilo stalo zbog političke situacije. Očekujem sastanak sa ministrom finansija Raškom Konjevićem u vezi toga”, kazao je Ćalasan.

Dodaje da je problem i što je u sudskom sporu opet promijenjen sudija i da se sve vraća na početak.

“Prije mjesec je postavljena Milena Matović, a prije nje su bile Katarina Peković i Nataša Bošković. Održano je pripremno ročište”, kazao je Ćalasan.

Iz HAAB su više puta saopštili da su uvijek postupali i postupaju u skladu sa svim važećim zakonima, a prenos potraživanja na treća lica uvijek je rađen uz znanje i uz prethodno odobrenje regulatora - CBCG.

Iz HAAB “Vijestima” je rečeno da su do sada ukupno konvertovali 327 kreditnih partija. Kredite sa valutnom klauzulom vezanom za švajcarski franak u Crnoj Gori odobravala je samo HAAB 2007. i 2008. godine. Nakon rasta kursa franka, iznosi rata u eurima su u jednom trenutku bili duplirani. Mnogim korisnicima su glavnice, i pored višegodišnjeg vraćanja kredita, sada u eurima veće nego u periodu kada su ih dobili.

Prema Zakonu o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, krediti treba da se konvertuju po fiksnoj kamatnoj stopi od 8,2 odsto. HAAB je podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure.

ECB: Bankama će konverzija izazvati trošak

Evropska centralna banka (ECB) je konstatovala da hrvatski zakon predviđa da će konverzija kredita u švajcarskim francima u eure biti na dobrovoljnoj osnovi samo za njihove dužnike.

U mišljenju koje je ECB objavila za Hrvatsku, navedeno je da se Direktiva 2014/17/EU ne primjenjuje na ugovore o kreditu koji postoje prije 21. marta 2016. pa povratno djelovanje zakona nije u skladu sa opštim ciljem i načelima te direktive.

Ova direktiva omogućava državama članicama Evropske unije da mogu dodatno regulisati kredite u stranoj valuti, pod uslovom da se takvi propisi ne primjenjuju retroaktivno.

ECB primjećuje i da će sprovođenje zakona izazvati troškove za bankarski sektor što će dovesti do negativnog učinka na profitabilnost, kapitalizaciju i buduće kreditne kapacitete kreditnih institucija, koje će biti pogođene ovim zakonom.

Bonus video: