Građane će zadužiti 556 miliona, Vlada kaže da je sve bolje, a ostaju krizne mjere

PDV ostaje 21 odsto, zadržava se krizni porez od dodatnih dva odsto na zarede iznad 480 eura i dalje se izbjegava povećanje poreza na dobit i oporezivanje luksuza
312 pregleda 21 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Gov.me
Vlada Crne Gore, Foto: Gov.me
Ažurirano: 08.12.2018. 08:10h

Vlada će se iduće godine zadužiti 556 miliona eura koliko nedostaje državnom budžetu za stare dugove i druge obaveze, a u Novu godinu ući će i sa davno nametnutim mjerama štednje koje uključuju krizni porez na plate, porez na dodatu vrijednost od 21 odsto...

PDV je 2013. godine povećan sa 17 na 19 odsto uz obećanje da je to privremena mjera, ali je od januara ove godine povećan na 21 odsto. Krizni porez na plate od dodatnih dva odsto na zarade preko 480 eura “privremeno” traje od početka 2013. od kada se taj prihod ubira “u cilju dalje fiskalne konsolidacije”.

Prema Predlogu budžeta, Vlada je i za narednu godinu izbjegla da poveća porez na dobit koji iznosi devet odsto i tako dodatno obezbijedi novac u budžetu od onih koji imaju najviše, kao i da više oporezuje luksuznu potrošnju.

Državni budžet u narednoj godini projektovan je na 2,38 millijardi eura, što je više za preko 300 miliona od prošlogodišnjeg. Deficit je projektovan na 142 miliona eura (2,97 odsto BDP-a).

“U prethodne dvije godine ojačana je stabilnost javnih finansija i podstaknut ekonomski rast. Mjere fiskane konsolidacije u prethodne dvije godine dale su pozitivne rezultate - povećani su budžetski prihodi, smanjen je budžetski deficit i ostvaren suficit tekuće potrošnje, povećano ulaganje u infrastrukturu. Smanjena je potreba za zaduživanjem, odnosno, smanjena su nedostajuća sredstva na 556 miliona eura. Pokušaćemo da nedostajuća sredstva obezbijedimo na domaćem tržištu. Očekujem da ćemo imati odziv, jer sljedeća godina nije sa te strane posebno zahtjevna. Važni su uslovi pod kojima ćemo obezbijediti ta sredstva, a nadam se da će to biti značajno povoljnije nego ranije i ove godine”, kazao je ministar finansija Darko Radunović na jučerašnjoj prezentaciji predloga budžeta za narednu godinu.

I za početak ove budžetske godine iz Vlade su poslali optimistične prognoze u vezi sa budžetom i mjerama fiskalne konsolidacije, ali su urađena dva rebalansa budžeta u roku od pola godine. Drugi rebalans državnog budžeta za svega šest mjeseci pokazao je da skoro ništa od onoga što je bilo planirano u “godini štednje i stabilizacije” nije ostvareno jer je došlo do drastičnog pada prihoda od akciza, tekući izdaci nijesu zadržani na prethodnom nivou već su povećani, broj zaposlenih u javnoj upravi nije smanjen već je uvećan, deficit je porastao sa prvobitno planiranih 114 miliona na 142, a potreba za zaduživanjima nije prvobitno planiranih 295 miliona već 739 miliona.

U narednoj godini Vlada je projektovala na 1,82 milijarde izvorne prihode što je za 71 milion više u odnosu na ovu godinu. Povećanje prihoda očekuje se na osnovu povećane ekonomske aktivnosti, i nastavka mjera fiskalne konsolidacije.

“Prihodi su planirani konzervativno. Uz to, očekuje se ostvarenje dodatnih prihoda od projekta ekonomskog državljanstva”, naglasio je Radunović.

Više za plate, penzije, zdravstvo, obrazovanje, odbranu

Kao i prethodnih godina Vlada je obećala redovnost isplate plata, penzija, socijalnih davanja. Bruto zarade za plate su projektovane za 472 miliona eura i veće su za 10 miliona zbog uvećanja zarada od jedan odsto,shodno zakonu o zaradama u javnom sektoru. U narednoj godini biće redovno usklađivanje penzija za šta će se izdvojiti 6,4 miliona više nego ove godine, a ukupno 429 miliona eura za penziona davanja. Subvencija su povećane za 4,1 milion eura u odnosu na ovu godinu, a odnose se primarno na uvećanje agrobudžeta u cilju veće podrške poljoprivrednicima. Više novca je obezbijeđeno zdravstvenom sistemu, obrazovanju, odbrani i bezbjednosti...

Predlog budžeta za narednu godinu Vlada donosi sa kašnjenjem u odnosu na zakonski rok koji je istekao 15. novembra. Radunović je istakao da to nije krivica ministarstva finansija koje je sve pripremilo na vrijeme, već se čekalo da Skupština usvoji Zakon o državnoj upravi. Taj akt je parlament usvojio prošlog petka.

“Malo duže je trajalo usvajanje zakona u skupštinskoj proceduri, a onda smo sinoć kasno radili predlog budžeta, jer smo čekali da Vlada utvrdi uredbu o organizacij rada državne uprave. Ja ne vidim nikakvu krivicu Ministarstva finansija i mi smo bili spremni sa svim projekcijama ranije, ali ovi administrativni izazovi su tražili dodatno vrijeme”, rekao je Radunović

Pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović kazao je da je kapitalni budžet za narednu godinu projektovan na 320,93 miliona eura i da je povećan za 30 miliona više nego ove godine.

“Izdaci za izgradnju prioritetne dionice autoputa planirani su u iznosu od 220 miliona, dok će 100 miliona biti investirano u više od 150 aktivnih kapitalnih projekata širom Crne Gore. Naredne godine se očekuje završetak preko 30 projekata”, objasnio je Paunović.

Manje za putovanja, gorivo, materijal

Paunović je kazao da se očekuje početak rekonstrukcije 167 kilomenara magistralnih puteva, zatim potrošnja 63 miliona eura za izgradnju i rekonstrukciju objekata obrazovanja i nauke, sporta, kulture, unapređenje turističke ponude...

“Više od 70 odsto kapitalnog budžeta usmjereno je na sjever u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja”, kazao je Paunović

On je najavio manje novca na “neproduktivne troškove” - službena putovanja, gorivo, reprezentaciju, administrativni materijal - u ukupnom iznosu od oko dva miliona eura i smanjenje troškova zakupa za oko pola miliona eura. Najavljena je racionalizacija administrativne potrošnje kroz primjenu sistema centralizovanih javnih nabavki.

Glavni ciljevi budžeta u 2019. godini, a što je i ranije najavljeno su, projektovano smanjenje budžetskog deficita nakon čega se prelazi u zonu suficita od 0,2 odsto BDP-a u 2020. godini i 2,21 odsto u 2021, godini. Uz to, postepeno smanjenje javnog duga na 67 odsto u 2019. godini i vraćanje na 60 odsto u 2022. godini.

Vlada je utvrdila predlog zakona o finansiranju lokalne samouprave čiji je cilj da se smanje regionalne razlike između sjevera i centralnog i južnog regiona. U tu svrhu izvršna vlast će iz centralnog budžeta loklnim upravama prebaciti ukupno 11,5 miliona eura na godišnjem nivou.

Daju garanciju Regionalnom vodovodu da izađe iz blokade

Radunović je kazao da će Vlada dati garanciju Regionalnom vodovodu u iznosu od 11 miliona eura da bi to državno preduzeće izašlo iz problema sa kojim je suočeno od ljetos. Tim novcem će Regionalni vodovod platiti dugovanje prema austrijskoj firmi Štrabag koja je blokirala račun vodovoda u avgustu nakon dobijenog sudskog spora pred međunarodnim sudom.

Radunović je kazao da budžetom nije obuhvaćen nacionalni avioprevoznik “Montengro erlajns”, jer još uvijek ne znaju šta je model za njegovu budućnost.

Radunović je naveo da su garancije u ukupnom iznosu od 83 miliona eura, te da su njima obuhvaćene neke u dugom periodu koje će se za potrebe državnih firmi davati međunarodnim finansijskim institucijama.

Grancije će dobiti EPCG za modernizaciju HE “Perućica” (33 miliona), Regionalni vodovod još 12 miliona, Željeznička infrastruktura dvije garancije od po 14 i 13 miliona.

Ni ovaj budžet nema utemeljenje u realnim ekonomskim parametrima

Nezavisni poslanik i raniji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović “Vijestima” je kazao da je drastično prekršen zakon i da Vlada kasni gotovo mjesec sa rokom za dostavljanje parlamentu predloga budžeta.

"Time se ionako kratki rokovi za ozbiljnu diskusiju još više skraćuju, srozavajući još više funkciju parlamenta u budžetskom procesu. Kašnjenje je nemušto pravdano donošenjem drugih zakona, pa kada je i taj argument otpao, razloge treba tražiti unutar izvršne vlasti koja je proizvela ovakav predlog. Dok se predlog ne dostavi parlametu i detaljno analizira treba istaći da je politikom tromjesečnih rebalansa ova Vlada obesmislila budžet i sistem javnih finansija. Mi u stvari govorimo o jednom aktu koji nema utemeljenje u realnim ekonomskim i finansijskim parametrima i koji, a praksa to pokazuje, teško da može da izdrži probu vremena”, istakao je Damjanović.

Kako je dodao, dok građani ozbiljnih država, poput Francuske brane svoja prava od politike “stezanja kaiša” i srozavanja životnog standarda kroz politiku sve većih poreskih i neporeskih nameta, u Crnoj Gori se, slična politika sa još gorim posljedicama (koja svoj iskaz ima u predlogu budžeta) predstavlja kao maltene “ekonomski bum” netransparentne Vlade.

“To što će i ova debata o predlogu budžeta i njegovim dometima, deficitu, javnom dugu, visokom PDV-u i visokim akcizama ostati u sjenci drugih pitkijih i aktuelnijih političkih dešavanja stvar je o kojoj treba da razmišljaju građani kada odlučuju o povjerenju onima koji sprovode budžetsku politiku”, istakao je Damjanović.

Bonus video: