Građani za kartice i minuse dužni 38,2 miliona eura

Dug građana na kraju januara po osnovu korišćenja kreditnih kartica je 22,5 miliona, a po dozvoljenim minusima 15,7 miliona
0 komentar(a)
kreditna kartica, bankovna kartica, Foto: Shutterstock.com
kreditna kartica, bankovna kartica, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 12.03.2016. 20:01h

Dugovanja građana po osnovu dva najskuplja vida zaduživanja - minusa po tekućem računu i kreditnih kartica na kraju januara iznosio je 38,2 miliona eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Aktivni dug građana na kraju januara po osnovu korišćenja kreditnih kartica je bio 22,5 miliona, a po dozvoljenim minusima po tekućim računima 15,7 miliona.

“Ova dugovanja po osnovu kreditnih kartica i dozvoljenih prekoračenja po tekućim računima građana su manja oko 4,1 odsto u odnosu na prije godinu, kada su ista iznosila 41,9 miliona eura”, kazali su “Vijestima” iz CBCG.

Dok dugovi građana za kartice i minuse padaju u posljednjih godinu, kamatne stope rastu što pokazuje da banke i dalje ubiraju značajne prihode po osnovu tih proizvoda.

Banke su pooštrile uslove za odobravanje minusa i kartica od kojih je jedan da sagladavaju ukupnu zaduženost klijenata u Kreditnom registru CBCG.

Dok se nekad "moglo ući u minus" i do tri plate, limiti su smanjeni do jedne plate, eventualno dvije. Rijetki su klijenti koji imaju mogućnost da se zaduže tri plate unaprijed.

I za kreditne kartice smanjeni su limiti, traži se žirant ili dva ili depozit da bi se izdala ako neko nije klijent banke.

Povećani su troškovi koji nastaju kada se podiže novac sa bankomata kod drugih banaka, umjesto kod onih koje su izdale karticu. Ti troškovi su u prosjeku tri eura po transakciji, a koliko tačno skinu, zavisi od pozajmljenog iznosa. Košta i da se ugasi kartica i to od 2,5 pa čak do deset eura.

Ipak, najbitnije je da građani znaju da se kamatne stope na dugovanja obračunavaju na dnevnom nivou, ne na mjesečnom. Ta informacija nije dostupna ni u jednom obavještenju na sajtovima banaka o ponudi za ta dva proizvoda, a na šalterima uglavnom saopštavaju mjesečne i godišnje kamate.

Efektivna kamatna stopa (u koju su uključeni i skriveni troškovi banaka) veća je od nominalne za nekoliko procenata i upravo je mjesečna kamata na ostatak duga velika zarada za banke i veliki trošak za klijente.

“Prosječno ponderisane efektivne kamatne stope (PPEKS) su po kreditnim karticama 15,2 odsto, a po minusima po tekućim računima građana 16,9 odsto. One su veće u odnosu na kraj januara 2015. kada su iznosile 15,18 odsto po kreditnim karticama i 16,69 odsto po minusima građana”, rekli su iz CBCG.

Statistika pokazuje da je ukupni odobreni limit na nivou sistema po kreditnim karticama 44,1 milion, a po minusima 30,6 miliona eura, a iskorišćenost limita po ta dva osnova iznosi 53,9 odsto.

Smanjen broj korisnika kartica, više onih sa minusima

Prema podacima CBCG, na kraju januara 26.652 građana je koristilo kreditne kartice, a 91.028 imaju odobrene minuse po tekućim računima.

"Broj korisnika kreditnih kartica je smanjen 6,5 odsto u odnosu na 28.506 korisnika prije godinu, a broj korisnika minusa je znatno povećan, 32,8 odsto u odnosu na uporedni period kada su banke po tom osnovu prijavile 68.536 građana”, kazali su iz CBCG na čijem je čelu guverner Milojica Dakić.

Ukupan dug po kreditnim karticama po kojima postoje kašnjenja u plaćanju iznad mjesec je 5,8 miliona, od čega je 2,5 miliona eura dospjelog duga.

“Oko dva miliona eura iznosi ukupni dug po minusima po kojima postoje kašnjenja od čega je dospjeli dug 0,2 miliona eura”, kazali su iz CBCG.

Bonus video: