Hoće li zvanična politika smanjiti broj turista iz Rusije

Do skoro je bila mantra da se ne gleda u zube prispjelom ruskom kapitalu... Danas barjačimo na način koji iritira hiljade dragih običnih ljudi koji godinama dolaze u Crnu Goru
31 komentar(a)
Ažurirano: 20.04.2014. 16:53h

Prošle godine Crnu Goru je, po podacima MONSTAT-a, posjetilo gotovo milion i po turista. Od ostvarenih 9,4 miliona noćenja, četiri petine odnosi se na deset zemalja. Među njima prednjači Rusija sa skoro trećinom broja noćenja. Ta statistika bi, ako je suditi prema bojazni većine turističkih privrednika, ove godine, zbog krize u rusko-ukrajinskim odnosnima, dešavanja u najprostranijoj zemlji Evrope i nesmotrenog odnosa zvanične Crne Gore prema tom regionalnom problemu, mogla izgledati potuno drugačije. To bi svakako značilo znatno manje prihoda u državnoj kasi.

Privrednik Žarko Rakčević kaže da je dobro imati goste sa više tržišta, ali i imati na umu koje je glavno.

“Uprkos istinama o potrebi diversifikacije tržišta i istini da nije dobro sva jaja držati u jednoj korpi, politikom koja je vođena u proteklom periodu i sticajem okolnosti turistička privreda Crne Gore, a i tržište nekretnina, su izrazito vezani posebno za tržište Rusije, ali i za tržište Ukrajine. Političko-ekonomska događanja i kretanja u tim državama će se sigurno negativno odraziti na turistička kretanja i bilanse Crne Gore”, kaže Rakčević.

I prije eskalacije krize u Ukrajini, pad vrijednosti rublje, kako kaže Rakčević, bio je ozbiljno upozorenje.

“Vjerujem da od registrovanog turstičkog prihoda, koji je oko 700 miliona eura i onog neregistrovanog koji vjerovatno nije ispod dodatnih 200 miliona, prihodi iz Rusije i Ukrajine nijesu bili ispod trećine, odnosno najmanje 300 miliona eura. Priliv od kupovine nekretnina sa tog tržišta je bio i ostao dominantan. Imajući na umu da su Rusi vlasnici velikog broja nekretnina, apartmana i kuća posebno na obali, vjerujem da ukupni godišnji priliv iz te dvije zemlje nije bio ispod 350 do 400 miliona godišnje”, podsjeća Rakčević.

Lukovac: Moskva preoštra >>>

Da li je Đukanović raskrstio sa Rusijom? >>>

Đukanović: Dešavanja iz Ukrajine protumačiti na pravi način >>>

On ne očekuje brzo smirivanje situacije u Ukrajini, pa ni mnogo gostiju iz te države na našem primorju.

“Ukupna kretanja ne daju mnogo nade da će biti putovanja i dolazaka gostiju iz te zemlje. Sa ruskog tržišta kasni buking ove godine i trebamo budno pratiti šta se dešava na tržištu”, kaže on.

Kada je riječ o reakciji zvanične Crne Gore, na rusko-ukrajinsku krizu i prijetnji sankcijama najvećoj zemlji na planeti, Rakčević kaže da je trebalo reagovati mnogo opreznije.

”Lično su mi bliska strateška opredjeljenja Crne Gore ka evroaltantskim integracijama, ali misilim da Crna Gora mora mnogo suptilnije voditi računa o svojim interesima i o bitnom izvoru sa kojeg pijemo vodu. Mislim da iz mnogo razloga, svjesni svoje veličine, prošlosti, bliskosti, ali prije svega interesa nije bilo potrebno da prednjačimo u nekim osudama i diplomatskim aktivnostima”, kaže Rakčević.

”Lično su mi bliska strateška opredjeljenja Crne Gore ka evroaltantskim integracijama, ali misilim da Crna Gora mora mnogo suptilnije voditi računa o svojim interesima i o bitnom izvoru sa kojeg pijemo vodu"

“Imam utisak da je državna politika nama konkuretnih tursitičkih destinacija, koje su već članice NATO, Turska, Grčka, Bugarska, Hrvatska i Španija, bila umjerenija i da je više vodila računa o interesima njihove turističke prvirede i građana. Mi po običaju iz krajnosti u krajnost. Do skoro je bila mantra da se ne gleda u zube prispjelom ruskom kapitalu, pa i onom krajnje sumnjivog porijekla, koji je sa domaćom vlastelom isisavao kapital iz Crne Gore. Danas barjačimo na način koji iritira hiljade dragih običnih ljudi koji godinama dolaze u Crnu Goru i onih koje tek treba ubijediti da dođu”, kaže on.

Radulović: Doći će, ne daje im Putin pare

Suvlasnik hotela “Splendid” Žarko Radulović kaže da broj turista iz Rusije ne zavisi od politike nego od toga šta ćemo im ponudidi i po kojim cijenama.

“Ovo što se dešava ne bi trebalo u nekom spektakularnom smislu da utiče na broj turista iz tih država. Ljudi vole senzacionalizam i velike priče, a ne znaju elementarne stvari. Zar nije 2006. godine, kada je bio referendum, pričano da neće doći nijedan turista iz Srbije, a bilo ih je ponajviše baš te godine. To ne znači ništa, čovjek je individulac, sam odlučuje, ne šalje ga Putin na odmor nego troši svoj novac. Od nas zavisi koliko će Rusa ili nekih drugih doći, od toga kako ćemo se predstaviti, šta ćemo im ponuditi i po kojim cijenama, a ne od politike”, kaže Radulović.

Za ocjenu kolega da nije dobro vezati se za jedno tržište odakle dolazi većina turista, Radulović kaže da ne stoji.

“To nema veze. Mi smo vezani za sva realna tržišta koja u ovom trenutku mogu da nam donesu novac. Ja sam prošle godine napravio jednu računicu na osnovu rezultata koje sam imao u mojoj firmi, pa sam Njemce sa njihovim cijenama prebacio u procente Rusa, a njih sa njihovim cijenama u njemačke procente, a bilo ih je značajno manje nego Rusa. Dobio sam rezultat da bi u tom slučaju na kraju godine imao manje 4,7 miliona eura”, rekao je Radulović.

Turizam kvarljiv kao jaja

Dragan Ivančević, hotelijer sa dugogodišnjim iskustvom, kaže da svaka politička nestabilnost prvo udara na turizam.

“Svaka politička nestabilnost, i pad valute kakvu imamo na najjačem - ruskom tržištu utiče na broj turista. Svaka kriza i nestabilnost prvo udara na turizam. On je najkavrljivija roba, on prvi strada kada se dese neke promjene koje remete mirnu klimu i relacije na tržištu”, ocjenjuje Ivančević.

Ističe da će uz politiku padu broja turista iz Rusije doprinijeti i pad rublje za 25 procenata pa će makar za toliko naša ponuda biti ove godine skuplja za Ruse.

“Za sve nas je pitanje koliko je pametno voditi takvu ekonomsku politiku u turizmu, tolikim procentom se vezati za jedno tržište. Kad jednom tržištu date monopolsku poziciju i kada to tržište zbog nekog razloga zakaže onda je u problemu čitava turistička sezona. Ozbiljnije turističke destinacije i ozbiljne ekonomije nikad takav monopol ne daju nijednom pojedinačnom tržištu”, zaključuje Ivančević.

Galerija

Bonus video: