I ove godine "1.000 plus": Državi se isplati da pomaže jer pola stana ode u njene budžete

Kupci su kroz projekat na cijenu do 900 eura po kvadratu imali kamatu od 4,9%, umjesto komercijalne koja je tada iznosilo od 8 do 9%
0 komentar(a)
nekretnine, stanovi, kuća, hiljadu plus, Foto: Shutterstock
nekretnine, stanovi, kuća, hiljadu plus, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 27.01.2014. 20:10h

Ministarstvo održivog razvoja imaće ove godine projekat pomoći za rješavanje stambenih problema građana sličan onome “hiljadu plus” iz 2010. godine ali “u manjem obimu”, a detalji u vezi sa uslovima još nijesu poznati jer se priprema program socijalnog stanovanja, saopšteno je “Vijestima” iz ovog resora.

Kroz projekat “hiljadu plus” prodata su 433 stana, a kupci su imali povoljnost jer su na cijenu do 900 eura po kvadratu imali kamatu od 4,9 odsto, umjesto komercijalne koja je tada iznosilo od 8 do 9 odsto.

Građevinari sa kojima su “Vijesti” razgovarale na ovu temu zainteresovani su za učešće u nastavku projekta zbog sadašnje slabe prodaje, ali kažu i da bi država imala koristi da svake godine subvencionira stambene kredite ili pomaže na sličan način, jer se ogroman dio novca vrati u budžet kroz poreze prilikom prodaje stana ali i indirektno preko drugih poreza, doprinosa i naknada tokom izgradnje. Građevinari kaže da u državni i opštinski budžet ode i više od polovine vrijednosti stana.

I izvršni direktor Normal kompani Mile Grujić ima sličnu računicu. On je kao primjer naveo stan u bloku devet u DUP-u Stari aerodrom - Konik sanacioni plan, gdje kvadrat stana košta 1.000 eura i gdje komunalije i zemljište u ovoj cijeni učestvuju sa 295,61 euro a PDV je 112,47 eura.

Izvršni direktor Normal kompani Mile Grujić naveo je primjer bloka devet u Podgorici gdje kvadrat stana košta 1.000 eura i gdje komunalije i zemljište u toj cijeni učestvuju sa 295,61 euro a PDV je 112,47 eura, ali se i na ostale troškove računaju razni porezi, doprinosi i takse

Od stambenih projekata koje bi subvencijama pomagala država korist bi, kako je naveo, bila mnogostruka - država bi kroz poreze povratila svoj novac, izvođači i investitori i njihovi radnici bi imali posla, kupci bi dobili jeftiniji stan, a opštine bi dobile novac kroz komunalije a i prodaju zemljišta ako je lokacija bila u njihovoj svojini.

“Normal kompani prethodno nije učestvovao u akciji '1000 plus' jer nije imao slobodnu lokacija na kojoj bi gradio, odnosno već je bio prodao svoje stanove u izgradnji. Ukoliko takav projekat bude sada realizovan svakako da ćemo uzeti učešća”, naveo je Gujić.

I iz kompanije Čelebić su “Vijestima” kazali da su zainteresovani za nastavak projekta „hiljadu plus“, ali da će njihovo učešće zavisiti od uslova za prijavljivanje, kao i od lokacija koje će imati na raspolaganju u tom trenutku.

“Ako i jedan i drugi uslov budu zadovoljeni, naravno da ćemo učestvovati. U komunikaciji smo sa predstavnicima ministarstva s obzirom na to da smo zainteresovani za učešće u ovom projektu i vjerujemo da ćemo zadovoljiti uslove. Cilj ovakvih projekata jeste da dobijaju svi: država kroz poreze, doprinose i zapošljavanje radne snage; opštine kroz komunalije, porez na imovinu i druge dažbine i mi kao investitori kroz angažovanje zaposlene radne snage i prihode koje ostvarujemo”, navedeno je kompanije Čelebić.

Iz ministarstva su naveli da postoji veliko interesovanje za nastavak projekta i da su u tom cilju napravili Zakon o socijalnom stanovanju koji je i usvojen u julu prošle godine.

“Ovaj zakon definiše institute socijalnog stanovanja, nadležnosti, lica koja imaju prvenstvo pri rješavanju stambenog pitanja, izvore finansiranja, načine ostvarivanja prava na socijalno stanovanje, postupke davanja u zakup stambenih objekata za socijalno stanovanje, minimalnu cijenu zakupnine, površine stambenog prostora za korisnike programa socijalnog stanovanja”, naveo je generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja Marko Čanović.

On je naveo da je ovim zakonom predviđena izrada programa socijalnog stanovanja, kojim će biti određeni ciljevi razvoja socijalnog stanovanja u skladu sa regionalnim, ukupnim ekonomskim i socijalnim razvojem, kao i razvoj socijalnog stanovanja i drugi elementi od značaja.

“Sadržaj programa socijalnog stanovanja, koji će biti donesen za period od tri godine, biće prioritetne grupe lica, okvirni obim sredstava i kriterijumi pod kojima se sredstva utvrđena ovim programom mogu koristiti, kao i vid podrške države rješavanju stambenih pitanja”, naveo je Čanović.

Odgovarajući na pitanja da li imaju računici koliko novca tokom izgradnje i prodaje stana završi u državnom budžetu, Čanović je kazao da je Ministarstva za održivi razvoj sprovelo zakonske reforme sa ciljem unapređenja uslova za poslovanje.

“Sprovedene reforme imaju za cilj veću konkurentnost Crne Gore i u međunarodnom investicionom okviru, kao i kreiranje preduslova za jačanje ekonomskog potencijala naše zemlje. Naime, izmjenama zakonskih rješenja u postupku izdavanja građevinskih dozvola primjenom pricipa „jedan šalter“ troškovi izdavanja građevinske dozvole investitorima svedeni su na najmanju moguću mjeru”, naveo je Čanović.

Pet miliona za projekat u ovoj godini

Čanović je kazao da je Ministarstvo, u cilju pokretanja novog projekta sličnog prethodnom, u pregovorima sa bankom Savjeta Evrope za razvoj (CEB), dobilo načelnu saglasnost za njegovu realizaciju u manjem obimu od predviđene finansijske konstrukcije prethodnog projekta.

“Budžetom za 2014. godinu, predviđeno je da Vlada u ovoj godini izda garancije u iznosu od pet miliona eura za „Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima“, sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj”, naveo je Čanović.

“Budžetom za 2014. godinu, predviđeno je da Vlada u ovoj godini izda garancije u iznosu od pet miliona eura za „Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima“, sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj”

“Imajući u vidu da su 433 domaćinstva riješila svoje stambeno pitanje ovim projektom, evidentno je da sredstva planirana za realizaciju ovog projekta nijesu iskorišćena. Politika CEB-a nalaže da sredstva predviđena za realizaciju određenog projekta, koja nisu u ukupnom iznosu iskorišćena, ne mogu se prenositi i koristiti za neki drugi projekat.

U slučaju pokretanja novog projekta, najprije je potrebno izraditi studiju izvodljivosti, definisati kriterijume, i što je najvažnije, dobiti saglasnost od CEB-a”, naveo je Čanović.

Bonus video: