I u slučaju EKIP-a sud primijenio pravni stav Medenice

Osnovni sud se oglasio nenadležnim da ispita da li je Skupština zakonito izabrala Kovijanića i Đurovića u Savjet EKIP-a
2975 pregleda 2 komentar(a)
Zakon ne predviđa treći uzastopni mandat: Sekulić i Đurović, Foto: Boris Pejović
Zakon ne predviđa treći uzastopni mandat: Sekulić i Đurović, Foto: Boris Pejović

Osnovni sud u Nikšiću oglasio se nenadležnim za postupanje u sporu nastalom po tužbi člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Zorana Sekulića koji je tužio Skupštinu Crne Gore i tražio od suda da poništi prošlogodišnje odluke o izboru Branka Kovijanića za predsjednika Savjeta EKIP-a i Šalete Đurovića za člana Savjeta EKIP-a.

Sudija Iva Petrović ukinula je prethodno sprovedene radnje tokom ovog parničnog postupka vođenog u Nikšiću, tužbu odbacila i obavezala tužioca da nadoknadi 375 eura troškova sudskog postupka, u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude. Sekulić se žalio Višem sudu na prvostepenu presudu.

Rasprava u sporu nastalom po tužbi Sekulića okončana je još 3. juna. Dok se čekala presuda, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica potpisala je pravni stav da se “odluka Skupštine Crne Gore o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne može pobijati u upravnom sporu niti u parničnom postupku, osim kada je to izričito zakonom propisano”.

“Vijesti” su prije nekoliko dana objavile da su ambasadori članica EU, tokom nedavnog sastanka u Podgorici, izrazili zabrinutost zbog ovog stava najviše sudske instance. Iz Evropske komisije podsjećaju na “važnost funkcionisanja sistema uzajamne provjere i kontrole tri grane vlasti u slučajevima predlaganja i imenovanja od strane Skupštine”. Sekulić je tužbom tvrdio da Kovijanić i Đurović nijesu mogli biti izabrani, jer im je to u Savjetu EKIP-a treći uzastopni mandat što zakon zabranjuje, dok su Đurović i Kovijanić te tvrdnje ranije odlučno negirali.

“Polazeći od činjenice da su osporene odluke o imenovanju predsjednika i člana Savjeta EKIP-a donijete na sjednici redovnog zasjedanja Skupštine, odnosno, iste se zasnivaju na ustavom predviđenoj većini glasova na izborima izabranih poslanika, ovaj sud nalazi da nije nadležan da postupa u ovoj pravnoj stvari i da u parničnom postupku preispituje zakonitost predmetnih odluka”, ističe se između ostalog, u presudi Petrovićeve.

Sud je bio mišljenja “da odluka organa kojim je povjereno vršenje zakonodavne vlasti koja je donijeta neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja, ne može biti predmet preispitivanja u redovnom sudskom postupku”.

Sutkinja Petrović je, takođe, u presudi navela da se odluka o imenovanju člana i predsjednika Savjeta EKIP-a ne može poistovjetiti sa zasnivanjem radnog odnosa, već se članstvo-predsjedavanje u Savjetu zasniva na odluci o imenovanju koju donosi Skupština.

Sekulić se žalio Višem sudu

Sekulić, koji se na prvostepenu presudu žalio Višem sudu, tvrdi da ne stoji stav Osnovnog suda da nije nadležan.

On je istakao da je Crna Gora potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koju su ratifikovale članice EU i na snazi je od od 2010. godine.

“Nesumnjivo je da skupštinska nadležnost u konkretnom slučaju nije neposredno Ustavom određena, već je Ustavom dat samo osnov za eventualno određivanje nadležnosti Skupštine ili njenog drugog organa”, ističe se u žalbi.

Sekulić smatra da ne stoji konstatacija prvostepenog suda da se odluka o imenovanju predsjednika i člana Savjeta EKIP-a ne može poistovjetiti sa zasnivanjem radnog odnosa.

“Pitanje pravne kvalifikacije da li se određeni odnos smatra radnim odnosom, ne zavisi od organa koji donosi odluku, u konkretnom slučaju po konkursu, već od statusa koji lice izabrano po toj odluci uživa, i pravima i obavezama koja proizlaze iz takvog statusa”, ističe se u žalbi.

Bonus video: